Vlada ne razumije poruke iz EU koja nas tjera da odradimo domaću zadaću

Na hrvatskoj listi projekta za financiranje iz Plana ulaganja za Europu bilo je ukupno 77 projekata, ali je lista sužena na oko 25 projekata koji bi bili od strateške važnosti, a predviđaju sudjelovanje privatnog sektora, odnosno javno-privatnog partnerstva. Radi se o potezu Europske komisije kojim želi pokrenuti "tromije" članice kako bi riješile duboke probleme i otvorile put investicijskim ulaganjima, ali i koji ukazuje da je Vlada potpuno promašila te ne razumije cilj investicijskog plana, rekla je za portal Direktno HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić.

"U Europskoj Uniji  nisu problem izvori financiranja nego je problem u državama članicama koje nisu odradile potrebne reforme da se investicije dogode. Hrvatsku investitori zaobilaze u velikom luku. Potrebne su suštinske promjene, pokušati djelovati proaktivno. EK je  ponudila "mrkvu" kako bi tromim  članicama dala upozorenje da ubrzaju potrebne promjene, jer inače neće biti investicija. To je što oni cijelo vrijeme poručuju, svaka država mora odraditi svoju domaću zadaću", rekla je Maletić.

Naime, Maletić napominje kako novi investicijski plan obuhvaća tri stupa. Prvi stup, koji se odnosi na EU fondove za strateške investicije, kaže Maletić, Vlada je odradila dobro. Međutim, ključna su ostala dva stupa.

"Prvo do njih odnosi se na listu dobro strukturiranih projekata. Kroz to se od država članica EU traže reforme i drugačiji pristup investicijama. Za članice poput Hrvatske, to je nešto novo", objasnila je Maletić

U ovom stupu EK traži se kratkoročno i dugoročno definiranje projekata te se radi o investicijama za koje postoji interes privatnika kojima se pomaže kroz fond kako bi došli do izvora financiranja.

"Odmah sam komentirala da Vlada nije razumjela poruke  budući da je sve projekte stavila na listu za financiranje EU fondova za strateške investicije  što su sada morali revidirati", rekla je Maletić.

Posebno važan je i treći stup koji se odnosi na uklanjanje administrativnih problema i stvaranje povoljnog okruženja za ostvarivanje investicija. Na tom području Hrvatska mora odraditi domaću zadaću - poruka je koju, po mišljenju Maletić, EK neumorno šalje Hrvatskoj.

"One države članice koje su uhodane, odradit će posao brže. Jedan od uvjeta je da projekti koje idu za financiranje u prvi stup, moraju krenuti u realizaciju do 2017. Države poput Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije su vrlo proaktivne, pa i Irska, uključujući i  Baltičke zemlje koje su ostvarile veliki napredak u zadnje vrijeme. Te države će  brže i lakše doći do sredstava iz novog  fonda. Ostale članice EK želi potaknuti. Nude nam se sredstva, a ako se promijenimo i prilagodimo, dobit ćemo nešto", rekla je Maletić.

Jedan od velikih problema, ističe Maletić, jest što Vlada ne razumije poruka iz Europske unije. Vlada stalno kaska i uvijek joj treba dva puta više vremena za ono što kaže da će napraviti od najavljenog, komentirala je Maletić.

Uostalom nije samo novi  Europski fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke, koji će imati u razdoblju od tri godine na raspolaganju 16 milijardi eura za sufinanciranje više rizičnih projekata primarno privatnog sektora, izvor financiranja ovakvih projekata.

"Hrvatska je već mogla i prije povući novce. To ukazuje na strukturne probleme; stalno se mijenjaju porezi, postoje administrativne barijere, potrebno je nabaviti razne dozvole…Hrvatska mora reagirati na poruku EK da ostvari dubinske strukturne reforme i povoljnu klimu za investitore", zaključila je Ivana Maletić.

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u ponedjeljak da je Hrvatska Europskoj komisiji (EK) za financiranje sredstvima iz tzv. Junckerovog investicijskog plana 'prijavila' oko 25 projekata vrijednih ukupno 9 milijardi eura te da je realno očekivati da bi se u iduće tri godine od toga moglo realizirati oko 2,2 milijardi eura ulaganja.