Vijeće Europe zabrinuto zbog kršenja ljudskih prava prema migrantima, pozvali države da na granicama zabrane otjerivanje ljudi

"Vrijeme je da europske vlade stanu na kraj svakoj zakonskoj ili političkoj inicijativi kojima bi se normalizirala praksa prisilnog udaljavanja migranata", rekla je Dunja Mijatović, povjerenica VE-a za ljudska prava.

Izjava je slijedila pošto su u Litvi, Hrvatskoj i Grčkoj zadnjih mjeseci zabilježeni slučajevi prisilnog udaljavanja migranata.

Poljski parlament je sredinom listopada odobrio mandat kojim se legalizira ta praksa, a novu strategiju vraćanja migranata na moru odobrila je i Velika Britanija čija je ministrica unutarnjih poslova nedavno jasno naredila: "vraćajte ih natrag".

Početkom mjeseca, 12 članica EU-a, među kojima su Austrija, Grčka, Poljska i Mađarska, zatražilo je od Bruxellesa da financira izgradnju barijera na njihovim granicama kako bi se spriječio ilegalan ulazak migranata.

Smatraju da je to u interesu cijele Europske unije, a ne samo članicama koje su na udaru migrantskog vala.

U srijedu navečer je na burnoj raspravi Europskom parlamentu povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala da je potrebno štititi vanjske granice Europske unije, ali bez nasilja i uz poštivanje ljudskih prava,

"EU mora imati zaštićene granice i mora štititi ljudska prava", rekla je Johansson.

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, predsjedateljice Europskom unijom, kazao je da je "učinkovita kontrola vanjskih granica ključna za sprječavanje sigurnosnih rizika, nezakonitog prelaženja granica i mogućeg migratornog pritiska".

"Moramo upotrijebiti sve alate da pratimo tko ulazi u Europsku uniju", istaknuo je, dodavši da prisilno vraćanje s granice "ne smije biti dopušteno na tlu Europske unije".

Socijalistički, demokratski, zeleni i liberalni zastupnici kritizirali su stav Europske komisije, poručujući da se "djeca smrzavaju i umiru na granicama Europe, a vas najviše brine zaštita granice i Schengen".

S desna su pak neki kritizirali iz njihove perspektive blag stav Europske komisije i zauzeli se za postavljanje bodljikave žice na vanjskim granicama.

"Nisam čuo da se netko buni jer imamo u Europskom parlamentu sigurnosnu kontrolu. Zašto ista sigurnost ne bi vrijedila za europske građane. Zašto ne bi bolje zaštitili Europu bodljikavom žicom i naoružanim osobama kako bi jamčili sigurnost?", poručio je danski zastupnik iz kluba Identitet i demokracija Petar Kofod.

Hrvatski eurozastupnici su ostale kolege podsjetili da je Hrvatska do sada uhitila više od 3000 krijumčara ljudima na granicama te da je spriječila 30.000 pokušaja prelaska granice.