Vijeće Europe: U 'Hamletovu' dvorcu okupili se predstavnici 47 zemalja, Hrvatska u petak preuzima predsjedanje

U 'Hamletovu dvorcu' u gradu Helsingoru okupili su se predstavnici 47 zemalja koliko ih danas broji Vijeće Europe čijom je članicom Hrvatska postala 1996.

Dvadeset i dvije godine kasnije, po prvi puta službeni Zagreb preuzet će predsjedanje koje će trajati do 21. studenoga.

Skup  u petak otvorit će  danski premijer Lars Lokke Rasmussen koji će sumirati dansko predsjedanje tijekom proteklih šest mjeseci te na slijedećih pola godine predati predsjedanje hrvatskoj ministrici vanjskih i europskih poslova Mariji Pejčinović Burić koja će u tom razdoblju obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara i u tom svojstvu predstavljati organizaciju.

Pejčinović Burić će na skupu predstaviti prioritete hrvatskog predsjedanja a to su, kako je ranije rekla, borba protiv korupcije, učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave i zaštita kulturne baštine i kulturne rute.

Sutrašnji sastanak Odbora ministara bit će  posvećen, kako stoji na stranici Vijeća Europe,  demokratskoj sigurnosti i zaštiti podataka kao i budućnosti Vijeća Europe, konfliktima na Starom kontinentu te suradnji između VE i Europske unije, kojom će Hrvatska predsjedati u prvoj polovici 2020.

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja - Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Nijedna današnja članica Europske unije nije to postala a da prije toga nije bila članicom Vijeća Europe koje dijeli zastavu i himnu s EU-om.

Međutim, uoči sedamdesete obljetnice postojanja te paneuropske organizacije stječe se dojam da ona ipak pomalo gubi na svojoj važnosti i da su zemlje uglavnom okrenute Bruxellesu.

Danska je međutim uoči svog predsjedanja koje je počelo u studenom kazala kako su temeljne vrijednosti te organizacije - prije svega zaštita ljudskih prava - i dalje iznimno važne na Starom kontinentu u trenutku kada se on suočava s radikalizacijom, ekstremizmom i populizmom.