VIDEO Sokol: Izetbegović i Komšić ne žele u EU, priča građanske BiH ne postoji; Picula: Vučić mora reći kamo Srbija pripada

Proširenje Europske Unije odnosi se, dakako, na zemlje Zapadnog Balkana, koje su susjedi Hrvatskoj. Stoga je ova tema važna iz geopolitičkih razloga.

Pusić je naglasila kako proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana u konačnici nije pravo proširenje, već konsolidacija teritorija EU.

"O pravom proširenju govorimo u kontekstu Turske i Gruzije", istaknula je Pusić na panelu u organizaciji Ureda EP-a u Zagrebu o utjecaju geopolitičke situacije na politiku proširenja, novoj strategiji i promjenama koje u pristupnom procesu predlaže Europski parlament..

"Šest zemalja Zapadnog Balkana okruženo je teritorijem EU. Komplicirano je, a svaka država ima svog commissionera, a šef izvršne vlasti sjedi u EU Vijeću i ima pravo veta. Hoće li jedan Milorad Dodik imati jednog dana pravo veta u EU Vijeću? To zvuči prilično opasno!", ustvrdila je na početku. Kazala je da sami pregovori znače transformaciju zemlje, a one su dug period "u čekaonici".

"Tako je došlo da su se neki lideri prestrašili ulaska u EU. Boje se različitih sudskih progona i metoda razbijanja korupcije kojima EU raspolaže", kazala je.

Sokol je ustvrdio kako takve BiH i Srbija žele samo novac od EU.

"Nikada kao sada nisu bile veće razlike u kojem smjeru EU sama treba ići", naglasio je Sokol, ali dodao da ipak ne postoje euroskeptične države. Kako se postaviti prema migracijama, u kojem smjeru ići s vanjskim politikama, a tu su i razlike u geografskom položaju, rekao je.

Tonino Picula objasnio je kako je svaka velika kriza zapravo smanjila apetit EU da se širi, od Brexita do pandemije. Međutim, sada se nešto promijenilo.

"Ova Putinova agresija na Ukrajinu prva je velika kriza koja ima donekle pozitivne implikacije na politiku EU. Prvi put se nije pokušala suziti na Europu tvrđave, nego je ponudila neke konkretne odgovore o budućnosti", rekao je Picula.

Tvrdi da bi se politika proširenja zaista mogla promijeniti, a tome doprinose davanje statusa Ukrajini i Moldaviji te dovođenje Gruzije na razinu BiH.

"Riječ je o 10 država i otvara se mogućnost da se u jednom razdoblju politika proširenja pomalo vrati u mainstream EU. Pitanje je tko će dati politički pečat tome", kazao je i upozorio na desničarske pokrete u Europi, koji se javljaju u velikom dijelu Europe.

Osim toga, Picula je istaknuo kako pucaju veze između Francuske i Njemačke, koje su se uvijek odlično slagale. 

"Olaf Scholz nije pozvao Emmanuela Macrona na sastanak u Kini, a svoju najveću luku u Hamburgu prodat će Kinezima", objasnio je Picula.

Šelo Šabić osvrnula se na problematiku prilikom mogućeg proširenja europske zajednice. Kazala je kako želimo proširenje EU i time konkretno onemogućujemo reforme unutar EU.

"Puno je floskula o prosperitetu i solidarnosti, a sve više država solira i pokušava naći saveznike za politike", objasnila je.

Pusić je "manje pesimistična" što se tiče jedinstva Europe, a isto smatra najboljim europskim projektom. 

"Nema većeg projekta malih nacija od multilateralnih prava i multilateralnih organizacija", rekla je.

O statusu BiH

"Dodik je apsolutna opasnost za BiH, ali kad pogledamo alternativu, gradonačelnika Banje Luke i Jelenu Trivić, oni su jednaki užas", rekao je Picula.

Šelo Šabić uputila je apel na neku vrstu političke odgovornosti, za principijalnu politiku i odgodu kandidacijskog statusa jer će to stvoriti dodatni pritisak sam po sebi.

"Dodik je secesionistički voža, a koristi se kao buldožer i separativac koji će polarizirati druge politike u BiH", rekla je.

Sokol se nije složio sa Šelo Šabić, istaknuvši da je kandidacijski status izrazito potreban. 

Sokol smatra da su Hrvati u BiH jedini koji doista žele ući u Uniju, koji se "bez fige u džepu" zalažu za eurointegracije, dok Dodik i Izetbegović to ne žele. Objasnuo je kako je BiH sigurno izazovno važna za Hrvatsku. 

"Izetbegović i Komšić ne žele u EU. Komšić je nekad bio građanska opcija, a sada mu je kampanju odradila islamska zajednica. Ta priča građanske BiH ne postoji i nikad nije postojala. Sarajevo danas nije Sarajevo iz '85. s Bijelim Dugmetom. Hrvati trebaju biti jamac stabilnosti da se ne raspadne BiH", kazao je Sokol.

Pusić se, pak, nije složila sa Sokolom. Ponovno je istaknula da današnji lideri u toj zemlji imaju "smrtni strah" od Europske unije jer bi s obzirom na korupciju ulaskom zemlje u EU oni završili u zatvoru.

"Oni su u smrtnom strahu da, ako njihova država uđe u EU, oni će ući u zatvor. I zato su protiv EU-a. S političkim liderima (Draganom) Čovićem, Izetbegovićem i Dodikom, BiH prema EU nikad neće napredovati", rekla je Pusić.

O statusu Srbije

"Vučić će morati riješiti problem - kamo Srbija zapravo pripada. Ne bi trebala okrenuti leđa zapadu nego mu se priključiti", rekao je Picula.

"Mi bismo htjeli da se daljnji pregovori sa Srbijom mogu nastaviti samo ako se ta zemlja uskladi s europskom vanjskom politikom i uvede sankcije Ruskoj Federaciji", dodao je Picula.

On je ukratko predstavio novu strategiju koja bi u Europskom parlamentu trebala biti usvojena u studenom, a u kojoj su uvedene neke novine u procesu pristupanja, primjerice odustajanje od konsenzusa jer se pokazalo da bilateralni problemi mogu kočiti zemlje da idu naprijed. Pri samom ulasku neke zemlje i dalje bi bila potrebna jednoglasnost.

S Piculinim stajalištem oko Srbije složila se Pusić, kazavši da misli da će Srbija na kraju završiti među zemljama EU-a, ali je pitanje koliko će to trajati i "koliko će se u međuvremenu problema i potencijalnih sigurnosnih opasnosti iz ovakve današnje politike stvoriti".

Europarlamentarac Sokol, koji je u izaslanstvu u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, rekao je da je Srbija izvor nestabilnosti u ovom dijelu Europe, ispremrežena ruskom tajnom službom, ističući njezinu ekspanzionističku politiku koja se najviše vidi u Crnoj Gori.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "sjedi na dvije stolice" i s "figom u džepu" gleda na EU, kazao je.