Veleposlanici država članica od Europske komisije zatražili izradu mišljenja o kandidaturi Ukrajine, Gruzije i Moldavije

Veleposlanici su se složili da se Komisiji pošalje pismo u kojem se od nje traži da izradi mišljenje o svakoj od triju pristiglih kandidatura.

Da bi odluka postala važeća, pokrenuta je pisana procedura kojom se od glavnih gradova država članica traži da odobre dogovor veleposlanika.

Države članice trebaju odgovoriti u ponedjeljak navečer do 20.00 s time da se izostanak odgovora tumači kao pristanak.

Izrada mišljenja prvi je korak na dugom putu do kandidatskog statusa.

Proces traje godinama

Komisija najprije zemlji podnositeljici zahtjeva za članstvom šalje opširan upitnik od nekoliko tisuća pitanja iz različitih područja funkcioniranja države.

Komisija na temelju tih odgovora, ali i iz drugih neovisnih izvora, donosi mišljenje (avis) o tome je li zemlja spremna ili nije za status kandidata za članstvo.

Rad na izradi mišljenja može trajati jako dugo. U slučaju Bosne i Hercegovine trajao je tri godine, Rumunjska je čekala dvije, a Hrvatska godinu dana.

Nakon što Komisija objavi mišljenje, stvar ponovno ide na Vijeće u kojem zemlje članice moraju jednoglasno odlučiti o dodjeli kandidatskog statusa. Nakon toga, opet jednoglasno potrebno je donijeti odluku o početku pregovora, koji traju godinama.

Za svaku odluku u Vijeću po pitanju proširenja potrebna je suglasnost svih zemalja članica.

Dio zemalja tražio je na sastanku veleposlanika ubrzani put za Ukrajinu, uglavnom zemlje srednje i istočne Europe, dok su drugi izrazili podršku za europsku perspektivu, ali uz redovan postupak.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošli je tjedan u dramatičnim okolnostima potpisao zahtjev za članstvo u EU-u, a ubrzo su takve zahtjeve uputili Gruzija i Moldavija.

Sve tri zemlje sudjeluju u Istočnom partnerstvu u okviru kojeg EU radi na približavanju i suradnji s istočnim susjedima, ali im ne nudi perspektivu članstva, kakva je obećana zemljama zapadnog Balkana.

Sada je pitanje hoće li najnoviji razvoj događaja to promijeniti.

Za Europsku uniju je to vrlo osjetljivo pitanje. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Unija je djelovala vrlo brzo, uvela dosad nezabilježene sankcije protiv Rusije, pokazala solidarnost i jedinstvo s Ukrajinom i Ukrajincima, ali po pitanju proširenja teško je, barem zasad, očekivati takvo jedinstvo.

Osim toga, ni obećana perspektiva zemljama zapadnog Balkana nikako da poprimi konkretnije izglede, zbog otpora ili oklijevanja dijela zemalja članica, i to redom onih većih i utjecajnih.