Veleposlanica u Češkoj potvrdila: Dvoje hrvatskih studenata bilo je u zgradi tijekom masakra

"Među onima koji su ubijeni i ranjenima nema hrvatskih državljana. To su provjerene informacije i s policijom i s resornim ministarstvima. Dvoje hrvatskih studenata, koliko nam je poznato, bilo je na prvom katu zgrade. Pucnjava je bila usmjerena na četvrti kat. Oni su naravno poduzeli mjere zaštite dok nije došla policija. Nakon toga su s ostalim osobama koje su se našle u zgradi evakuirani. S njima smo bili u kontaktu i iako je to veliki šok zbog svega što se dogodilo, a i zbog tragičnih posljedica, oni nastoje biti nakon svega toga dobro", izjavila je veleposlanica Ljiljana Pancirov za HRT.

FOTO: Screenshot/HRT

'Prag i Češka su sigurni'

Komentirala je napadača i naglasila je da se radi o mladoj osobi s ozbiljnim poremećajem. Policija je bila informirana o njegovim suicidalnim namjerama, no on je promijenio planove i izbjegao ih prilikom dolaska u Prag. Umjesto da se uputi prema jednoj zgradi Filozofskog fakulteta, gdje ga je policija očekivala, otišao je u drugu zgradu, gdje je počinio pokolj. "Postavlja se i pitanje posjedovanja oružja, svi detalji nisu poznati, međutim treba znati da oko 330 osoba je prošle godine dobilo dozvole za posjedovanje oružja", započela je.

"Da bi se to moglo, treba imati potvrde o mentalnom zdravlju, treba imati niz dokumenta i predstoji preispitivanje toga na koji način se oružje može dobiti", dodala je veleposlanica Pancirov. Češka policija je poduzela preventivne mjere koje će vrijediti do početka sljedeće godine. Veleposlanica je naglasila da te mjere ne upućuju na konkretne prijetnje, nego su poduzete iz opreza, obuhvaćajući škole i mjesta gdje se okuplja velik broj ljudi. Usprkos ovom stravičnom događaju veleposlanica Pancirov istaknula je da su Češka i Prag i dalje sigurna mjesta te je pozvala na zadržavanje pozitivnog stava prema ovoj lijepoj državi.

FOTO: Screenshot/HRT

Pravi motiv nikad se neće saznati

Forenzički psihijatar doc. dr. sc. Goran Arbanas sa Zavoda za forenzičku psihijatriju Vrapče u petak je u središnjem HTV-ovom Dnevniku komentirao masovno ubojstvo u Pragu koje se dogodilo u četvrtak. Rekao je da pravu motivaciju vjerojatno nikada nećemo saznati jer počinitelj više nije živ. "Motivi mogu biti različiti. Međutim, ono što mi najčešće znamo iz ubojstava, a pogotovo iz proširenih ubojstava, je da su žrtve najčešće osobe koje su na neki način emocionalno povezane s počiniteljem. Tako da je on očito imao neki svoj unutarnji motiv, zašto baš te ljude, zašto na tom mjestu", rekao je Arbanas u Dnevniku.

Objavljen identitet napadača na sveučilište: Riječ je o bivšem studentu povijesti

Rekao je kako učenici i studenti najčešće biraju napasti školu ili fakultet jer je to njihov život. "Najčešće počinitelji teških kaznenih dijela čine djela prema poznatim osobama. Vrlo rijetko se to čini prema nepoznatim osobama", objasnio je Arbanas. Također je objasnio da je vrijeme u kojem danas živimo rizičnije nego prije iz više razloga. "S jedne strane zato što je sve medijski popraćeno, zato što ljudi žive u prostoru nekakvih društvenih medija i toga da se projiciraju u tom nekom prostoru gdje se pokazuju ljudima koje zapravo ne poznaju, kroz društvene mreže, kroz televiziju, i učinak je puno veći. Jer prije 20 ili 30 godina, ako se nešto dogodilo u Češkoj ili u Indoneziji, mi bismo to saznali sa zadrškom, ne bi se podijelilo odmah" objasnio je.

'95 posto počinitelja duševno su zdravi ljudi'

"A danas imamo pametne telefone gdje se u sekundi podijeli informacija. I to, nažalost, nekim ljudima može biti dodatna motivacija", dodao je psihijatar. Odgovorio je na pitanje može li se ovakvo nešto spriječiti i na koje znakove u ponašanju se može pripaziti kako bi se uočilo da postoji osoba koja je opasna za društvo, Arbanas je rekao kako je potrebno znati da većina počinitelja teških kaznenih djela nisu duševni bolesnici. "Laici su skloni razmišljati - sad ću reći grubo - "nitko normalan nešto ovako ne bi napravio", započeo je.

"Međutim, sva istraživanja pokazuju da su otprilike 95 posto počinitelja duševno zdravi ljudi, odnosno ljudi koji nemaju pravu duševnu bolest. S druge strane, znamo da će ljudi određene strukture ličnosti, ljudi određenih crta ličnosti biti skloniji kršenju društvenih normi. Dakle, ljudi koji nemaju osjećaj empatije za druge, ljudi koji nemaju grižnje savjesti - takvi ljudi će biti skloniji kršenju društvenih normi jer nemaju taj unutarnji osjećaj da se to ne bi smjelo napraviti", zaključio je Arbanas.