Vaughan: Hrvatska EU novac daje za stručni kadar, birokracija manja

Izaslanstvo je posjetilo Hrvatsku u svrhu utvrđivanja stanja administrativnih kapaciteta za upravljanje EU fondovima te kapaciteta apsorpcije EU fondova Republike Hrvatske, navodi se u priopćenju Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj.

"Hrvatska je imala spor početak u iskorištavanju i dodjeli sredstava iz EU fondova, no Hrvatska u tome nije sama jer su i druge članice imale istu situaciju. Na sastancima s predstavnicima Sabora i Vlade RH rečeno nam je da će ove godine stopa apsorpcije EU fondova biti 23 posto te da se nadaju da će se iduće godine stopa podići na 50 posto. Poboljšanje se događa jer se više sredstava iz EU fondova troši na zapošljavanje stručnog kadra, apliciranje za novac iz EU fondova je pojednostavljeno, smanjena je birokracija, ubrzan je i olakšan proces za one koji apliciraju", ocijenio je Derek Vaughan (S&D), predsjednik izaslanstva i potpredsjednik Odbora za proračunski nadzor Europskog parlamenta

"Upoznali smo se s nekoliko jako dobrih projekata u Hrvatskoj. Čini nam se da se novac dobro troši na kvalitetne projekte i zadovoljni smo što je Vlada RH posvećena tome da se uvijek ističe da su projekti financirani iz EU fondova, što mnoge države članice ne rade. Načelno govoreći, zadovoljni smo kako Hrvatska upravlja sredstvima iz EU fondova, ali, naravno, uvijek ima prostora za napredak“, rekao je Vaughan na konferenciji za tisak održanoj u četvrtak u Kući Europe u Zagrebu.

U izaslanstvu su uz Vaughna bili, Martina Dlabajová (treća potpredsjednica Odbora; ALDE), Ryszard Czarnecki (ECR), Arndt Kohn (S&D), Patricija Šulin (EPP) i Szabolcs Fazakas (Europski revizorski sud).

Tijekom boravka u Hrvatskoj izaslanstvo se sastalo s predsjednikom Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagojem Ivanom Miloševićem, ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, predstavnicima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te predstavnicima Instituta Ruđer Bošković, gdje su posjetili Zavod za molekularnu medicinu i Zavod za organsku kemiju i biokemiju te se upoznali s tri projekta financirana iz EU fondova u ukupnom iznosu od preko 2,5 milijuna eura, čiji su voditelji dr. sc. Iva Tolić, dr. sc. Igor Weber i dr. sc. Ivo Piantanida, izvijestio je Ured za informiranje EP-a. 

Izaslanstvo je također posjetilo organizacije koje uspješno provode projekte financirane EU fondovima (BIOCentar, inkubacijski centar na području biotehnologije; Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac; CIRA - Centar za inkluzivne radne aktivnosti).

Domagoj Ivan Milošević, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove osvrnuo se na sastanak s Odborom za proračunski nadzor.  "Govorilo se o solidnom gospodarskom oporavku nakon višegodišnje recesije u Republici Hrvatskoj, o rastu gospodarstva i padu nezaposlenosti".

"Razgovarali smo i o  migracijama, odnosno odlasku mladih i rješenjima kako zadržati mlade u zemlji. Odgovor je jasan, moramo razvijati privatni sektor i poduzetništvo i u tom smislu razgovarali smo o strukturnim reformama, ponajviše obrazovanja“, rekao je.

Dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković komentirao je  povlačenje sredstava iz EU fondova na Institutu. "Ako želimo biti konkurentni u svijetu, moramo biti na visokoj razini. EU fondovi su fantastična prilika za ostvarivanje ciljeva; Institut Ruđer Bošković fokusiran je na suradnju s industrijom, koja je jako uspješna, te na projekte u okviru Obzora2020. Imamo pet posto znanstvenika od ukupnog broja znanstvenika u RH, trećina hrvatskih znanstvenih radova s faktorom odjeka Q1 dolazi s Instituta, 40 posto sredstava iz programa Obzor2020 odobrenih u RH je povukao Institut. Imamo veći broj znanstvenica nego znanstvenika, rijedak smo slučaj da, umjesto odlaženja kadra, kod nas dolaze mladi iz Europske unije. Krajnji cilj je usredotočiti se na izvrsnost, suradnju s industrijom, privlačenje znanstvenika, a plan je da kroz idućih 10-20 godina budemo među 150  svjetskih znanstvenih institucija, te regionalni lider u glavnim djelatnostima Instituta, a to možemo uz pomoć Vlade. Moramo uvesti niz mjera koje će biti usmjerene na izvrsnost“, rekao je Antičić.

Martina Dlabajova usporedila je situaciju u Hrvatskoj s drugim zemljama. "U Hrvatskoj vidim slične izazove kao u Češkoj, i mislim da češkim iskustvima možemo pomoći Hrvatskoj. Vidjeli smo zanimljive projekte i dobro je uvijek porazgovarati s korisnicima. Te projekte treba učiniti vidljivima. Europski parlament i naš Odbor za proračunski nadzor pozivaju Europsku komisiju da pojednostavi proces prijava na EU fondove, želimo da se naglasak stavi na fleksibilnost proračuna, na transparentnost i rezultate. Moramo smanjiti birokraciju“, rekla je potpredsjednica Odbora Dlabajova, navodi se u priopćenju.

Odbor za proračunski nadzor nadgleda kako se troše sredstava iz proračuna EU-a (oko 130 milijardi eura godišnje), te nadziru isplativost troškova različitih oblika financiranja Unije pri provođenju politika Unije. Najvećim dijelom proračuna upravlja Europska komisija koja troši 80 posto sredstava u državama članicama i oko 13 posto diljem svijeta. Preostalih 7 posto čine administrativni izdaci. Provjeravaju jesu li sredstva propisno iskorištena i jesu li ostvareni ciljevi politika, odnosno dobivaju li zaista građani dodanu vrijednost za svoj novac, ističe ured Europskog parlamenta.

Odbor također podnosi izvješća o Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskoj investicijskoj banci (EIB) u Luksemburgu.