Usporen oporavak europske industrijske proizvodnje od korona krize, sporiji rast bilježila i Hrvatska

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU i eurozoni porasla je u srpnju 4,1 posto u odnosu na lipanj kad je prema revidiranima podacima Eurostata uvećana 9,6 odnosno 9,5 posto.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 5,6 posto u EU te za 5,3 posto u eurozoni. Njezin je rast ipak znatno sporiji nego u lipnju kada je u EU poskočila 15,3 a u eurozoni 14,7 posto.

Slijedi kategorija trajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja u EU porasla 4,8 a u eurozoni 4,7 posto, također daleko sporije nego u lipnju kada je poskočila 21,9 odnosno 21,2 posto.

Najslabije je porasla proizvodnja energenata, za 1,3 posto u EU te za 1,1 posto u eurozoni.

Među članicama EU-a najviše je prema raspoloživim podacima Eurostata porasla proizvodnja u Portugalu, za 11,9 posto. Slijede Španjolska i Irska s rastom proizvodnje za 9,4 odnosno 8,3 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju porasla 5,7 posto u odnosu na lipanj kada je uvećana 7,3 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.

Pad proizvodnje zabilježen je samo u Danskoj, za 4,9 posto, Latviji, za 0,8 posto, i Belgiji, za 0,5 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar, Luksemburg i Austriju.

Irska na čelu u godišnjoj usporedbi

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU i eurozoni u srpnju smanjena za 7,3 odnosno 7,7 posto. U lipnju pala je prema revidiranim Eurostatovim podacima 11,3 posto u EU te 12 posto u eurozoni, pokazuju Eurostatovi podaci.

Na oba područja najviše je u srpnju na godišnjoj razini potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 10,2 posto u EU te za 10,4 posto u eurozoni.

Slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara koja je u EU smanjena 8,7 posto a u eurozoni 9,3 posto.

Najblaže je na godišnjoj razini u EU smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za dva posto, a u eurozoni proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto.

Među zemljama EU-a najveći je pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježila Danska, za 13,6 posto. Slijede Njemačka i Portugal s padom proizvodnje za 11,6 odnosno 9,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju bila manja 1,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,7-postotnog pada u lipnju.

Među zemljama EU-a prednjačila je Irska skokom industrijske proizvodnje za čak 15,6 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Irska je ujedno jedina zemlja EU-a koja je i u lipnju i u srpnju bilježila rast proizvodnje na godišnjoj razini.

Blago je u odnosu na prošlogodišnji srpanj porasla i proizvodnja u Poljskoj, za 0,9 posto, te u Latviji, za 0,1 posto.