Uskoro objava velike tajne: Je li Masaryk bio sin Franje Josipa?

Autor

Direktno.hr
Češki stručnjak za analizu DNK testira odjeću prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masaryka kako bi riješio tajnu koja gotovo stotinu godina muči povjesničare, je li borac za prava Slavena i otac čehoslovačke države nezakoniti sin austro-ugarskog cara Franje Josipa, piše u petak BBC.
30.12.2016. u 11:13
Ispiši članak
Foto: Epa

"Ovako, dakle, stoje stvari", kaže Marek Vareka, povjesničar iz Masarykova muzeja u Hodoninu.

Car se zaustavio u dvorcu Holic, na granici između Češke i Slovačke, misterioznom, trokatnom baroknom zdanju okruženom dubokim travnatim jarkom.

"U ono su doba Habsburgovci posjedovali imanja i u Hodoninu i u Holicu, pa su ondje često odsjedali", nastavlja Vareka.

Ti su gradovi danas odvojeni međunarodnom granicom, Hodonin je u Češkoj, a Holic u Slovačkoj. Godine 1849. radilo se o unutarnjoj granici: Hodonin je bio u carskoj zemlji Moravskoj, Holic u kraljevini Ugarskoj, no i jedna i druga bile su dio Habsburškog carstva. 
 
"Znamo da je car Franjo Josip prošao kroz Hodonin i Holic u prosincu 1849., obilazeći vojsku koja je toga ljeta ugušila mađarski ustanak", rekao je Vareka.
 
No je li pritom imao i družicu? "Oh, pa to bi bilo sasvim uobičajeno", kaže on dodajući da je carska pratnja za monarha uvijek birala čiste i zdrave lokalne žene.
 

I, je li to možda bila Theresia Kropaczek, kuharica na imanju Hedonin? Theresia koja se udala za svog kolegu Jozefa Masaryka u kolovozu 1849. i sedam mjeseci kasnije rodila sina Tomaša?

Dokaza za to je malo i Vareka ističe kako nije zabilježeno da su se Theresia i Franjo Josip ikada sreli, još manje da su dijelili postelju.

No to ipak nije spriječilo brojna nagađanja. Za početak, Theresia koja je govorila njemački bila je deset godina starija od svoga supruga, nepismenog slovačkog konjušara i pripadala je višem društvenom sloju.

Cijeloga života činilo se kako Tomas, dječak skromnog porijekla iz Moravske, uživa posebnu zaštitu.

"Puno stvari tu ne štima", kaže autor dokumentarnih filmova na češkoj televiziji David Vondracek.

"Još kao dijete kretao se u aristokratskim krugovima. Bio je štićenik najbogatijih austrijskih obitelji", dodao je.

Vondracek vrlo neobičnim smatra činjenicu da je Masaryk izbačen s akademije u Brnu zbog svađe s ravnateljem, da bi kasnije bio primljen na najprestižniju gimnaziju u Beču.

"A jedan od njegovih najvećih mecena bio je šef bečke policije Anton von Le Monnier, bliski prijatelj Franje Josipa," nastavlja on.

Vondrcek sada želi riješiti tu tajnu pomoću DNK analize, pošto je nabavio odjeću koja je nekoć pripadala Tomašu Masaryku.

Tako prikupljen genetski materijal uspoređuje s onim Masarykova preminulog sina Jana, kako bi utvrdio pripada li odjeća doista slavnom političaru.

Ako pripada, DNK će usporediti sa živućim muškim potomcima Jozefa Masaryka, čovjeka za kojeg se vjeruje da mu je otac.

Ne budu li se uzorci poklapali usporedit će ih s DNK Habsburgovaca - onih koji su još živi ili s DNK na artefaktima u češkim muzejima, poput okrvavljenog rupca nadvojvode Franza Ferdinanda, čije je ubojstvo u Sarajevu pokrenulo Prvi svjetski rat.

Ako se uzorci slažu, povijesni udžbenici morat će se iznova pisati.

Rezultate analize češka bi televizija trebala objaviti za nekoliko mjeseci, piše BBC.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.