Uoči referenduma u Turskoj sumorno raspoloženje u Europskoj uniji

Čak i ako turski birači odbiju dati Erdoganu izvršnu vlast, turska demokracija i njezin pravosudni sustav pretrpjet će veliku štetu, a vjerojatno je i da će Erdoganovi kritičari biti izloženi još većem pritisku.  

"Nema dobrog ishoda", tvrdi Marc Pierini, bivši veleposlanik Europske unije u Turskoj i sadašnji član analitičkog centra Carnegie Europe. 

"Postoji sve veći jaz između europskih čelnika i Erdogana i ne vidim kako bi se to moglo popraviti", ističe Pierini i predviđa "pristojnu šutnju" EU-a ako inicijativa turskog čelnika prođe na referendumu. 

Turska je dugogodišnja članica NATO saveza koja je 2005. je započela pregovore o članstvu u EU-u. Od početka izbijanja izbjegličke krize uzrokovane šestogodišnjim sukobom u Siriji, zemlja je postala ključni partner europskih država u suzbijanju priljeva milijuna izbjeglica i migranata s istoka. 

Odnosi su se, međutim, pogoršali pošto je Erdogan počeo provoditi nedmokratske metode nakon neuspjelog pokušaja puča u srpnju prošle godine. Tome su znanto pridonijele i njegove izjave kojima je njemačku i nizozemsku vladu optužio da se ponašaju kao nacisti jer su zabranile skupove podrške referendumu na svom teritoriju. 

Jedan visoki europski dužnosnik ipak misli kako bi Erdoganova pobjeda mogla donijeti stabilnost koja bi EU-u omogućila nadogradnju trgovinskih i poslovnih veza. 

"U suprotnom bi mogao nastati kaos", naglasio je. 

No mnogi se ne slažu s njim, uključujući njegovog kolegu koji to odbacuje kao "lažnu stabilnost u ime vladavine jednog čovjeka". 

Rizičan ishod

Erdoganovi lojalisti u referendumu vide prigodu da se učvrsti njegovo mjesto u povijesti kao najvažnijeg čelnika moderne Turske, a oni koji mu nisu skloni strahuju od autokratske vladavine jednog čovjeka.

Ankete pokazuju da će rezultat plebiscita, na kojem pravo glasa ima i turska dijaspora, biti tijesan, a europski dužnosnici svaki ishod smatraju riskantnim.

Pobjeda bi Erdoganu omogućila da nastavi s predloženim izmjenama ustava koje bi vjerojatno uključivale vraćanje smrtne kazne, čime bi se u potpunosti pokopala kandidatura za EU, već uzdrmana događanjima nakon pokušaja puča. 

Pravni stručnjaci iz Vijeća Europe, institucije za ljudska prava čija je članica i Turska, u ožujku su upozorili da je stvaranje sustava u kojem predsjednik praktički ima neograničene moći "opasan korak unazad" za demokraciju. 

Erdogan i njegovi pobornici odbacuju takve tvrdnje, pozivajući se na postojanje dovoljnih kontrolnih mehanizama u sustavu koji predlažu, poput onoga da predsjednik mora sazvati istovremene parlamentarne i predsjedničke izbore ako raspusti parlament. 

Nema dobrog rezultata

Ostali scenariji također su sumorni, smatraju europski dužnosnici. Osporavanje rezultata dovelo bi do perioda nestabilnosti i mogućeg novog nasilja. 

Ako Erdogan izgubi može se "očekivati vrlo žestoka i brutalna izborna kampanja, te nasilje s obje strane", smatra treći europski dužnosnik. Očekuje se, naime, da će Erdogan sazvati parlamentarne i predsjedničke izbore zakazane za 2019. i prije tog roka, neovisno o ishodu referenduma.

Gubitak na referendumu će značiti "još veći pritisak na opoziciju, a ako se rezultat bude osporavao, to bi moglo destabilizirati cijelu situaciju". 

U turskim zatvorima se nakon neuspjelog pokušaja puča našlo 36 tisuća ljudi koje očekuje suđenje, a više od 100 tisuća je suspendirano ili je izgubilo posao, tvrdi Vijeće Europe. 

Za Bruxelles bi idealan scenarij bilo bi razdoblje postreferendumskog mira koji bi EU-u i Turskoj omogućio resetiranje odnosa i modernizaciju carinske unije, te možda čak i ublažavanje viznog režima za turske državljane. 

"Za nas ne postoji potpuno dobar rezultat u bilo kojem slučaju. No neke opcije su gore od drugih", zaključuje europski dužnosnik, koji očekuje da će Erdogan u svakom slučaju revidirati odnose s Europom.