napeto s moskvom

Ukrajina kao Balkan: poginulo sedam vojnika, drama zbog smrti civila

Autor

Direktno.hr

26.01.2015. u 11:18
Ispiši članak

Sedam ukrajinskih vojnika poginulo je a 24 su ranjena u borbama na istoku zemlje u posljednja 24 sata, dok Zapad pokušava izvršiti pritisak na Moskvu kako bi djelovala na proruske separatiste nakon subotnje drame u Mariupolju gdje je poginulo 30 civila.

Kako je u ponedjeljak kazao glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Železnjov, borbe u istočnoj Ukrajini na najžešćoj su točki od dogovora o primirju u rujnu prošle godine. Pobunjenici su pokrenuli ofenzivu na Mariupolj i kazali da će okružiti Debalčevo gdje su, po glasnogovorniku, borbe trenutno najjače.

Američki predsjednik Barack Obama obećao je ojačati pritisak na Moskvu a njemačka kancelarka Angela Merkel traži od Rusije da djeluje na separatiste nakon subotnjeg bombardiranja ukrajinske luke Mariupolj u kojem je poginulo 30 ljudi, a devedesetak je ranjeno.

Obama je izjavio tijekom posjeta Indiji da želi povećati pritisak na Rusiju nakon napada na Mariupolj. "Nastavit ćemo s pristupom koji već provodimo, točnije jačanjem pritiska na Rusiju i razmotrit ću sve dodatne opcije kojima raspolažemo, osim vojnog sukoba", rekao je na konferenciji za novinare u New Delhiju. "Jako smo zabrinuti zbog novih kršenja prekida vatre i agresije separatista s ruskom potporom, ruskom opremom, ruskim financiranjem, ruskom obukom i ruskim postrojbama", dodao je.

Obama je kazao da će SAD nastaviti provoditi "gospodarski pritisak" na Rusiju i "diplomatski je izolirati".

Merkel je pak u u nedjelju pozvala ruskog predsjednika Vladimira Putina da "pritisne separatiste" na istoku Ukrajine. Merkel je pozvala ruskog predsjednika da "spriječi novu eskalaciju" nasilja i zauzme se za poštovanje ugovora iz Minska potpisanog 5. rujna radi uspostave primirja, rekao je glasnogovornik Steffen Seibert u priopćenju.

Proruski separatisti kao potpisnici tog ugovora "moraju sjesti za stol s kontaktnom skupinom" i predstavnicima Ukrajine, Rusije i OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), ocijenila je kancelarka.

Merkel je nazvala ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da mu izjavi sućut zbog pogibije 30 civila i ranjavanja njih više od 90, zbog čega je Ukrajina u nedjelju proglasila dan žalosti.

Francuski predsjednik Francois Hollande razgovarao je u nedjelju s Porošenkom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom te je izrazio duboku zabrinutost, kazao je ured francuskog predsjednika. Dodao je da bi Hollande u ponedjeljak trebao razgovarati i s ruskim predsjednikom Putinom, kao i kancelarkom Merkel, dodaje se u prioćenju.

Šefica europske diplomacije Federica Mogherini najavila je da će u četvrtak sazvati izvanrednu sjednice ministara vanjskih poslova EU-a kako bi razgovarali o stanju nakon drame u Mariupolju.

"Sazvala sam izvanrednu sjednicu ministara vanjskih poslova u četvrtak koja će biti posvećena stanju u Ukrajini", rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini. "Ta će eskalacija nužno prouzročiti ozbiljno pogoršanje veza EU-a i Rusije", upozorila je.

Neke vlade, među kojima Švedska, Litva i Latvija, traže donošenje novih sankcija protiv onih koji potiču na rat na istoku Ukrajine i protiv okružja ruskog predsjednika.

EU bi u četvrtak mogao odlučiti o proširenju popisa s imenima fizičkih i pravnih subjekata pod europskim sankcijama. "To je najlakše i najbrže rješenje", rekao je u povjerenju za AFP izvor u EU-u. No takve su sankcije pokazale ograničen doseg.

Problem je što je za postroženje gospodarskih sankcija potrebna jednoglasna odluka predsjednika država i vlada EU-a, o čemu bi se moglo razgovarati na summitu predviđenom 12. veljače. "Sve će ovisiti o razvoju situacije na terenu. Do četvrtak imamo vremena za razmišljanje", komentirao je taj europski izvor.

Bombardiranje Mariupolja i ofenziva koju su najavili pobunjenici na taj grad na istoku Ukrajine, posljednji pod kontrolom pobunjenika, mogli bi otvoriti novi front u tom sukobu koji traje već devet mjeseci a u kojem je poginulo više od 5.000 ljudi.

Osvajanje tog grada otvorilo bi kopneni put između Rusije i Krima, koji je Moskva anektirala u ožujku prošle godine ali koji je još uvijek ovisan o Ukrajini u smislu opskrbe vodom i strujom.

Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi se sastati u ponedjeljak navečer na zahtjev Litve te razgovarati o eskalaciji nasilja u Ukrajini.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.