Udio nenaplativih kredita u Hrvatskoj blago porastao, u ostatku EU ostvario pad

Velike su razlike po članicama u pogledu udjela nenaplativih kredita u ukupnom broju kredita, konstatira EK. U spomenutom razdoblju u 24 zemlje članice pao je udio nenaplativih kredita, dok je u Švedskoj i Finskoj taj udio stagnirao, a samo u Hrvatskoj i Latviji porastao.

Najveći udio nenaplativih kredita ima Grčka, čak 46,9 posto, dok je godinu ranije taj udio dosezao 47,2 posto. Najniži udio nenaplativih kreditima u ukupno odobrenima ima Luksemburg, svega 0,7 posto, nakon godinu ranije zabilježenih 0,9 posto.

U devet članica udio nenaplativih kredita je iznad 10 posto - Grčkoj, već spomenutih 46,9 posto, Cipru, 33,4 posto, Portugalu, 15,5 posto, Italiji, 12,2 posto, Bugarskoj, 12, 1 posto, Hrvatskoj 11,7 posto, Irskoj, 11,6 posto, Sloveniji 11,4 posto i Mađarskoj 10,4 posto. U svim tim državama udio nenaplativih kredita u drugom tromjesečju 2017. smanjen je u odnosu na 2016. izuzev u Hrvatskoj.

Europska komisija ističe da je smanjenje udjela nenaplativih kredita važno za neometano funkcioniranje bankarske unije i unije tržišta kapitala te za stabilan i integrirani financijski sustav EU-a.

Smanjenje visokog udjela loših kredita i sprječavanje njihova potencijalnog gomilanja u budućnosti ključno je za jačanje i zadržavanje gospodarskog rasta u Europi.

"Smanjenje udjela loših kredita ključno je za smanjenje rizika u bankarskom sektoru i za dovršenje bankarske unije. Zajedničko djelovanje banaka, nadzornih tijela, država članica i Komisije već je donijelo rezultate, ali i dalje moramo raditi na smanjenju udjela loših kredita. Želimo da banke u svim državama članicama EU-a budu ponovno u potpunosti sposobne za kreditiranje poduzeća i kućanstava, a da se istovremeno sprječava pojava novih loših kredita", rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

Komisija je najavila da će na proljeće predložiti sveobuhvatni paket mjera za smanjenje udjela postojećih nenaplativih kredita i sprječavanje loših kredita u budućnosti. Paket će biti usmjeren na četiri područja - nadzor, reformu okvira za restrukturiranje, nesolventnost i povrat duga, razvoj sekundarnih tržišta za imovinu umanjene vrijednosti te poticanje restrukturiranja bankarskog sustava.

Komisija je također pozvala države članice i Europski parlament da brzo postignu dogovor o prijedlogu Komisije o nesolventnosti poduzeća. Tom bi se mjerom, koja je predložena u studenome 2016., pomoglo poduzećima u financijskim poteškoćama da na vrijeme provedu restrukturiranje kako bi izbjegla stečaj, a to bi povećalo učinkovitost stečajnih postupaka u EU-u.