U srpnju se oporavio graditeljski sektor u Europskoj uniji

U 28-članoj Uniji sezonski prilagođene aktivnosti u građevinskom sektoru porasle su u srpnju 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su prema revidiranim podacima smanjene za 0,5 posto, procjenjuje Eurostat. Time su uvećane prvi puta od ožujka kada su poskočile 1,4 posto.

Još je izrazitiji rast u srpnju zabilježen u eurozoni, uz skok aktivnosti za 1,0 posto u odnosu na lipanj kada su prema revidiranim podacima pale 1,2 posto.

I u EU i u eurozoni niskogradnja je prednjačila rastom, za 1,4 odnosno 1,0 posto. Nešto je blaži bio rast aktivnosti u visokogradnji i iznosio je 0,6 posto u EU, te 0,9 posto u eurozoni.

Među zemljama članicama najsnažniji je rast aktivnosti u građevinskom sektoru u srpnju na mjesečnoj razini zabilježila Švedska, za 4,2 posto. Slijedi Njemačka s 3,2 posto i Poljska s 2,2 posto. Najviše su pak smanjene aktivnosti u građevinskom sektoru Mađarske, za 3,0 posto. Slijedi Slovenija s padom aktivnosti na mjesečnoj razini od 2,8 posto.

Hrvatska nije obvezna dostavljati mjesečne podatke o građevinskoj aktivnosti. U drugom su tromjesečju gotovo stagnirale na tromjesečnoj i godišnjoj razini, smanjivši se za blagih 0,1 posto.

Građevinski sektor EU zabilježio je pak u srpnju rast aktivnosti u građevinskom sektoru za 2,3 posto dok su u eurozoni one porasle za 1,8 posto. Eurostat je ujedno revidirao procjene za lipanj i sada procjenjuje da su aktivnosti u EU28 porasle za blagih 0,2 posto, nasuprot prvotno procijenjenom padu za 0,4 posto. Pad u eurozoni bio je pak blaži no što se prvotno procjenjivalo i iznosio je 1,3 posto.

Pritom su aktivnosti u niskogradnji poskočile u srpnju na godišnjoj razini za 6,6 posto u EU, odnosno za 3,9 posto u eurozoni. U visokogradnji su uvećane za 1,6 posto u EU, te za 1,3 posto u eurozoni, pokazuju podaci Eurostata.

Među zemljama članicama najveći je rast ukupnih aktivnosti u građevinskom sektoru u srpnju na godišnjoj razini zabilježila Slovačka, za 23,4 posto. Slijedi Rumunjska s 15,1 posto i Češka sa 14 posto.

Najviše su pak pale aktivnosti u slovenskom građevinskom sektoru, za 14 posto. Slijede - s velikim zaostatkom - Francuska i Velika Britanija, s padom na godišnjoj razini od 3,0 odnosno 2,3 posto.