U Sloveniji 600 grobnica, Cerar traži dostojan pokop žrtava u Hudoj jami

Na zastupničko pitanje predsjednice demokršćanske Nove Slovenije (NSI) Ljudmile Novak o tome hoće li njegova vlada prijeći s riječi na djelo kad se radi o dostojnom pokopu žrtava svih totalitarizama i nacionalnoj pomirbi, Cerar je odgovorio da su prevladavanje povijesnih trauma, dostojan odnos prema žrtvama totalitarizama i pijetet te pravo na grob i pokop civilizacijska postignuća i uvjet za svaku državu koja se želi okrenuti budućnosti i normalnom razvitku, te da se sve stranke u njegovoj vladi s time slažu iako u slovenskoj politici postoje različita gledanja kako do tih ciljeva doći.

Pitanjem nacionalnog pomirenja i dostojnog pokopa svih žrtava u Sloveniji se ponekad politički zlorabi, ali se na tom pitanju do sada dosta napravilo, što treba nastaviti kako bi Slovenci imali raščišćen odnos prema svojoj prošlosti, istaknuo je Cerar dodavši da je njegova vlada poduprla zakonski prijedlog stranaka desnog centra o dostojnom pokopu žrtava i nacionalnom pomirenju.

Stranke desnog centra imale su rezerve prema planu vlade da se u Ljubljani postavi velik spomenik svim poginulima u II. svjetskom ratu i poraću, upozoravajući da slovenski partizani i antifašisti već imaju svoja obilježja i spomenike, dok su mjesta pogibije slovenskih domobrana i drugih žrtava likvidacija na slovenskom tlu nakon II. svjetskog rata neobilježena, pri čemu je kritično stanje posmrtnih ostataka u Hudoj jami, za uređenje koje je Cerarova vlada prošlog tjedna odobrila dodatnih 70.000 eura.

Problem je u tome da su kosti žrtava koje su bile otkrivene 2009. godine ostavljeni u rudniku te improvizirano smješteni u plastične kutije. U njima su zbog drukčije mikroklime u odnosu na raniju, kada su bili sakriveni iza više pregrada od betona i gline, počeli trunuti i propadati, a nije sagrađena kosturnica niti su ostaci dostojno pokopane.

Cerar je kazao da je njegova vlada osigurala sredstva da se i to pitanje riješi, te da su sve dosadašnje vlade mnogo napravile na pitanju masovnih grobnica Slovenaca i drugih naroda iz vremena rata i poraća.

Do sada je u Sloveniji evidentirano oko 600 masovnih grobnica, izvršeno je 185 sondaža tih grobišta te 60 ekshumacija, a rade se i popisi poginulih, istaknuo je Cerar, ocijenivši da s timem treba nastaviti iako je riječ o zahtjevnom i kompleksnom postupku koji zahtijeva i znatna materijalna sredstva i potrebne stručnjake.

Slovenski je premijer rekao da su stranke u njegovoj vladi suglasne kad je riječ o dostojnom pokopu mrtvih i pomirenju s povijesnim činjenicama kako bi se uklonile traume koje su dijelile Slovence te da smatra da su u tom smislu Slovenci postali "zreo narod" koji se s prošlošću može suočiti. Treba uložiti napor da se prevladaju jiš neka otvorena pitanja koja nisu nepremostiva, kazao je Cerar o pitanju nacionalne pomirbe i odnosa prema prošlosti.

Zadnjih je godina u Sloveniji odnos prema ratnim i poratnim događajima nešto manje ideološki i stranački obojen. Tako je krajem prošlog tjedna na misi za žrtve rata i poraća, uz predstavnike vlasti, sudjelovala i oporba. Slovenska desnica sklonija je povijesnom gledanju da su II. svjetski rat u Sloveniji iskoristili "komunisti" kako bi građanskim ratom došli do "vlasti" te da je to bio glavni uzrok međuratnog sukoba partizana i domobrana.