Tri godine poslije otvaranja njemačkih granica, tu zemlju 'drmaju' prosvjedi

Danas su na naslovnicama novina slike ekstremnih desničara koji 'love' strance na ulicama Chemnitza pozdravljajući nacističkim pozdravom.

Taj nevjerojatan kontrast svjedoči o tektonskom poremećaju koji je izbjeglička kriza prouzročila ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavoj Europi. U Europsku uniju je od 2015. ušlo više od tri milijuna izbjeglica.

Od svih kriza koje je doživjela Europa, od eura do Ukrajine, ova je najteža i još nije riješena, ocijenio je bugarski politolog Ivan Krastev, u nedavnom razgovoru za dnevnik Die Welt.

Ta kriza "potiče golem sukob istočne i zapadne Europe i Europa doživljava konzervativni zaokret" s posvudašnjim zatvaranjem u nacionalne granice u ozračju demografske panike, rekao je.

Velika Britanija sprema se otići iz EU-a nakon referenduma o brexitu koji je bio snažno obilježen migrantskim pitanjem, Italija je izabrala populističku vladu,  protumigrantski pokreti dobivaju vjetar u leđa u svim zemljama a Angela Merkel se čini jako oslabljena.

I američki predsjednik Donald Trump potpaljuje vatru. "Europa je načinila veliku pogrešku kada je pustila milijune ljudi koji su snažno i nasilno promijenili njezinu kulturu!", napisao je u lipnju na Twitteru, optuživši ponajprije Njemačku.

Migrantsko pitanje je "pretvorilo Merkel u strašilo za dio Nijemaca i gotovo ju je stajalo dužnosti", komentirao je dnevnik Sueddeutsche Zeitung.

Kancelarka i dalje ističe da iz humanitarnih razloga ne žali zbog svoje odluke od 4. rujna 2015. jer je velik broj ljudi bježao od rata u Siriji.

"Uspjet ćemo", poručila je tada Nijemcima. Od te se rečenice u međuvremenu distancirala.

Kao i mnoge druge zemlje, i kancelarka je kasnije jasno pooštrila svoju migrantsku politiku. Nakon dolaska jednog milijuna tražitelja azila u najveće europsko gospodarstvo 2015. i 2016., taj bi broj ove godine mogao biti manji od 200.000.

Isti se trend primjećuje u čitavoj Uniji, gdje je lani ukupan broj pao na nekih 650.000. Integracija tražitelja azila putem zapošljavanja pokazuje se uspješnom ponajprije u Njemačkoj, zahvaljujući rastu gospodarstva.

No dio javnosti optužuje tražitelje azila da su odgovorni za porast nesigurnosti. Nakon nedavnog ubojstva 35-godišnjeg Nijemca u Chemnitzu za koje pravosuđe sumnjiči iračkog tražitelja azila, krajnja desnica izlazi na ulicu prosvjedujući protiv stranaca.

"Imigracijsko pitanje je i dalje najveći izazov za Europu", ocijenio je Stefen Lehne, profesor koji radi u europskoj zakladi Carnegie.

"Sve veći broj tradicionalnih vlada hrani se protumigrantskim osjećajima", rekao je. Taj bi se trend mogao odraziti na rezultate europskih izbora sljedeće godine.

I britanski povjesničar Niall Ferguson izražava zabrinutost. Umjesto da potiče jedinstvo, migrantska kriza u Europi vodi k podjeli, jer svaka zemlja želi djelovati sama, ocijenio je u jednoj analizi.

"Sve više mislim da će budući povjesničari gledati na migrantsko pitanje kao na fatalan udarac Europskoj uniji a na brexit kao njegov prvi znak".

Lehne se ne slaže s tim mišljenjem. Drži da bi trenutačna rasprava "mogla biti katalizator koji će donijeti pozitivne promjene", omogućiti da se rasvijetli situacija i bolje pripremi budućnost.