TREĆI PUT Hrvatski model prezentiran na sastanku WHO-a o obrazovanju u pandemiji

Na sastanku su se okupili vodeći svjetski stručnjaci na teme modela i mjera za ublažavanje rizika i kontrolu zaraze, strategija testiranja u školskim uvjetima, strategija cijepljenja te preporuka TAG stručne radne skupine a u timu koji je u petak prezentirao hrvatski model, uz ministra Fuchsa, sudjelovali su ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić i zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, navodi Ministarstvo u priopćenju.

Prvi puta svoj model i istraživanja vezano uz utjecaj pandemije na obrazovni sustav Hrvatska je prezentirala u kolovozu, a potom i u prosincu prošle godine.

Zahvaljujući izboru između tri modela, ovisno o epidemiološkoj situaciji (A - nastava u školi, B - mješoviti model, C - online nastava), hrvatski su učenici unatoč pandemiji u velikoj mjeri nastavu pratili u školama. Tako se čak 98 posto razredne nastave održalo uživo, a u školama je bio i najveći broj učenika završnih razreda, njih čak 90 posto.

Učenici predmetne nastave u školi su proveli 85 posto, a manje vremena na nastavi u školama proveli su učenici srednjih škola i to 71 posto, a ovogodišnja državna matura provedena je redovno, uz poštivanje važećih epidemioloških mjera.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Jokić prezentirao je određene segmente istraživanja koje je proveo Institut u suradnji sa 160 osnovnih i srednjih škola vezano uz utjecaj pandemije na obrazovni sustav.

Istraživanje pokazuje da je više od polovice učenika negativnim ocijenilo utjecaj pandemije na njihov život, a organizacijske promjene i restrikcije uvjetovane pandemijom najviše su negativno utjecale na motivaciju za učenje, dok je većina učenika pozitivnim ocijenila njihov utjecaj na razvoj digitalnih vještina. Najveći negativan utjecaj pandemija je imala na mentalno zdravlje, izvanškolske aktivnosti i hobije ispitanika te bavljenje sportom.