Tomislav Sokol: Digitalizacija ne smije isključiti građane bez digitalnih vještina

EU do kraja ovog desetljeća želi provesti digitalnu transformaciju polazeći od razvoja digitalnih vještina građana, digitalne infrastrukture, digitalizacije poduzeća i javnih usluga. Jedan od ciljeva programa digitalizacije je da se do 2030. ključne javne usluge dostupne građanima i poduzećima u cijelosti pružaju putem interneta, da svi europski građani imaju pristup medicinskoj dokumentaciji te da 80 posto građana koristi digitalno identifikacijsko sredstvo.

Program politike digitalizacije koju je predložila Komisija u glavnim su crtama podržali Europski parlament i Vijeće EU-a. Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu s 557 glasova usvojili "Rezoluciju o e-upravi za brži razvoj digitalnih javnih usluga kojima se podupire funkcioniranje jedinstvenog tržišta", koju je pripremio hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP). Protiv je glasalo 50 zastupnika a suzdržanih je bilo 36.

Europski parlament u usvojenoj rezoluciji pozdravlja inicijativu Komisije za stvaranje europskih podatkovnih prostora u raznim sektorima, uključujući zdravstvo, pravosuđe i javnu nabavu.

"Mi jesmo generalno na tragu inicijativa Komisije no upozorili smo na neke specifičnosti koje se tiču i Hrvatske. Recimo, potrebu ulaganja u infrastrukturu. Poslali smo političku poruku da ta ulaganja, pogotovo u ruralnim područjima i otocima moraju biti veća", rekao je Sokol za Hinu.

Rezolucija EP-a naglašava da se najveći broj interakcija između korisnika i javnih službi odvija na lokalnoj i regionalnoj razini te da bi lokalnim upravama, koje često nemaju vještine ili financijska sredstva da u potpunosti usvoje rješenja e-uprave, trebalo posvetiti posebnu pozornost i potporu. To bi to trebao biti ključan dio svakog budućeg akcijskog plana za e-upravu, poručuju eurozastupnici.

Sokol napominje da je u nacionalnom planu oporavka i otpornosti za digitalizaciju javne uprave osigurano gotovo tri milijarde kuna ali "smatramo da to treba pojačati i da treba biti kontinuirano jer još uvijek imamo ogromne razlike u dostupnosti interneta u različitim dijelovima Europe, uključujući i Hrvatsku". 

"Osim toga, istaknuli smo i načelo 'samo jednom' što znači da kada jednom pošaljete podatke javnoj upravi oni trebaju postati dostupni za sva tijela javne uprave a ne da ih morate slati više puta. Naglasili smo i da sve treba biti dostupno i mobitelima a, što je posebno važno za građane, da mora postojati mogućnost ispunjavanja potpisivanja i slanja obrazaca digitalno, odnosno da možete direktno u sustav sve unijeti bez učitavanja, skeniranja i slanja", ističe Sokol.

Digitalizacija zemljišnih knjiga također je jedno od bitnih pitanja za Hrvatsku, napominje HDZ-ov eurozastupnik. "Zemljišne knjige su digitalizirane u smislu izvatka vlasničkog lista ali ako želite doći do povijesnih izvadaka, što može biti važno ako želite dokazati slijed vlasništva, podaci se još uvijek ne mogu u cijelosti dosegnuti online", primjećuje Sokol.

Zadaća e-uprave je i da pojednostavi izdavanje građevinskih dozvola i skraćivanju rokova za njihovo izdavanje u svakoj fazi izgradnje zgrada, smatraju eurozastupnici.

Digitalizacijom se može smanjiti i trošak ovršnog postupka za građane "što je također posebno važno za Hrvatsku", napomenuo je Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača koji je bio nadležan za rezoluciju. 

Digitalizacija ne smije isključiti građane bez digitalnih vještina

Europski parlament u rezoluciji nadalje ističe da digitalna javna uprava mora biti i lako dostupna osobama s različitim potrebama, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, zajednice u nepovoljnom ekonomskom položaju i drugi, te bi aplikacije e-uprave trebale imati funkcionalna i jednostavna sučelja.

Odbor EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u svom je mišljenju pak upozorio da samo 54 posto građana EU-a u dobi od 16 do 74 godine posjeduje osnovne digitalne vještine, ali se slaže da bi automatizacija administrativnih postupaka mogla dovesti do znatnih poboljšanja za građane i poduzeća.

U rezoluciji smo istaknuli i potrebu dodatnih ulaganja u digitalnu pismenost, napominje Sokol. "Jako puno građana još uvijek nema osnovnu digitalnu pismenost. Mi u Hrvatskoj smo dobri što se tiče mlađih i jedni od vodećih u EU-u ali treba ulagati i u one druge kategorije građana", dodaje.

Digitalizacija će obuhvatiti i europski prostor zdravstvenih podataka te će to, uz pravosuđe i javnu administraciju, biti područje gdje će biti potrebno napraviti najveći iskorak, kaže Sokol i ocjenjuje da će se u tom pogledu "morati puno ulagati i u osposobljavanje medicinskih radnika". 

Zaštita podataka i mogućnost opt-outa

Sokol priznaje da takav razvoj izaziva strahove dijela građana za privatnost podataka. "Trebamo javno djelovati kako bi odagnali strahove kod dijela građana. Sve što dolazi s europske razine imat će vrlo jake sigurnosne mehanizme kako bi ti podaci bili zaštićeni", kaže Sokol i napominje da će građani imati mogućnost izbora.

"Predvidjeli smo i da građani imaju pravo na opt-out, odnosno da se isključe iz takvog sustava", napominje Sokol.