Tko smije u parlament? Pitanje lustracije aktivno i u Sloveniji

Ustavni sud vratio je mandat bivšem premijeru Janezu Janši kojemu je parlament oduzeo na izborima osvojen zastupnički mandat pošto je Janša bio osuđen na zatvor nakon osude za korupciju u aferi Patria.

Iako rok za usklađivanje zakona koji u sadašnjem obliku određuje da zastupnički mandat prestaje osobama osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci istječe tek za godinu dana, polemike su već počele.

Glavno je pitanje treba li dopustiti da u parlament budu birani ljudi koji su osuđeni na sudovima, te ako ne, treba li isto tako zabraniti izbor onih koji su u prošlosti u vrijeme komunizma surađivali s tajnim službama.

Stranka bivše premijerke Alenke Bratušek, koja je sada kao i Janšina stranka u opoziciji, najavila je da će predložiti zakon kojim bi se ne samo moglo oduzeti mandat pravomoćno osuđenima nego i spriječiti mogućnost kandidiranja osoba kojima je kazna već potvrđena na redovnim sudovima, kako je to bio slučaj s Janšom.

Suprotno stajalište ima Janšina stranka čiji je predsjednik zastupničkog kluba Jože Tanko u petak izjavio da bi predsjednik parlamenta Milan Brglez odmah trebao dati ostavku i preuzeti odgovornost zato što je parlamentarna većina protivno ustavu oduzela Janši mandat dobiven na lanjskim izborima, a što su ustavni suci kasnije trebali ispravljati.

U vezi s raspravama o novom zakonu o izboru zastupnika, Tanko je najavio da će stranka predložiti da se za najviše zakonodavno tijelo ne mogu kandidirati oni koji su se kompromitirali radom za nekadašnje tajne službe u komunizmu, odnosno bili su suradnici "Udbe".

U prošlom sazivu parlamenta bila su dva slučaja u kojima se javno otkrilo da su zastupnici u mladosti surađivali s nekadašnjom službom državne sigurnosti, ali nijedan od njih nije zbog toga odstupio. Pritom je jedan suradnju priznao, a drugi ne.

Presudom kojom je u četvrtak Janši vratio mandat zastupnika iako je sadašnji oporbeni prvak pet mjeseci proveo u zatvoru, osuđen zbog korupcije, što je kasnije preinačio ustavni sud i odredio novo suđenje, ustavni suci su upozorili da to područje nije dobro regulirano. Sadašnji zastupnički zakon onemogućuje da u parlamentu budu pravomoćno osuđene osobe iako je ustavom zajamčeno aktivno i pasivno pravo svih građana bez ograničenja.

Većina parlamentarnih stranaka koje su se uključile u polemiku drži da je to više stvar političke kulture nego zakona i ustava i da je u stabilnim i starim demokratskim državama sasvim normalno da političar ili dužnosnik odstupi odmah čim se pojave prve sumnje da je kršio zakon, dok je mogućnost da se za parlament kandidiraju oni koji su već osuđeni u nekim državama posve isključena.