Tko je zapravo Angela Merkel i kako je postala jedna od najmoćnih žena

Suprotno od svojih nekadašnjih partnera, Georgea W. Busha, Tonyja Blaira, Jacquesa Chiraca i Silvija Berlusconija, Merkel je i dalje na vlasti i pokušat će tamo i ostati još četiri godine.

Tijekom vladavine preuzela je glavnu ulogu u europskoj dužničkoj i migrantskoj krizi, suprostavila se Rusiji u ukrajinskoj krizi i sada, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, mnogi je vide kao bakljonošu zapadne liberalne demokracije, ocjenjuje agencija France Presse.

S doktoratom iz kvantne kemije, Merkel (62) mnogo je poznatija po metodičkom i pragmatskom pristupu rješavanju problema, nego po govorničkim floskulama i dalekosežnim političkim vizijama.

Cijepljena od taštine i vješta u izbjegavanju zamki dugog boravka na vlasti, živi u stanu u Berlinu sa svojim sramežljivim suprugom Joachimom Sauerom, također znanstvenikom, kupuje u lokalnom dućanu i provodi praznike šetajući Alpama.

Nijemci to izgleda vole pa su "mutti", kako je zovu, već triput izabrali da vodi zemlju.

Njezin ugled kao čelnice koja je sigurna u ono što radi uzdrman je prošle godine kada je otvorila njemačke granice stotinama tisuća migranata i izbjeglica iz svjetskih kriznih žarišta.

Bio je to najveći rizik u njezinoj političkoj karijeri kojim je osvojila srca zahvalnih tražitelja azila koji su joj klicali kao "mami Merkel".

Ali je potaknuo i val populizma i porast zločina iz mržnje te razljutio njezine europske saveznike.

Pošto se ove godine broj pristiglih migranata znatno smanjio, njezin se rejting u domovini u međuvremenu oporavio i opet iznosi oko 60 posto.

U kampanju za izbore 2017. zato ulazi kao najjači kandidat, bez ozbiljnog suparnika na vidiku i u oporbi i u vlastitoj stranci.

Merkel je rođena kao Angela Dorothea Kasner 1954. u lučkom gradu Hamburgu, ali svega nekoliko tjedana kasnije njezina se obitelj preselila u mali gradić na komunističkom njemačkom istoku, u vrijeme kada je većina obitelji išla u suprotnom smjeru. Sedam godina poslije istočna Njemačka opasala se zidom.

Njezini biografi kažu da ju je život u policijskoj državi naučio da svoje prave misli skriva iza pokeraškog lica.

Kao i većina učenika i Merkel se pridružila državnoj socijalističkoj mladeži, ali je odbila suradnju s tajnom policijom Stasi.

Najbolja studentica u svojoj klasi, briljirala je u matematici i ruskom, što će joj kasnije mnogo pomoći u održavanju komunikacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putnom koji je službovao kao časnik KGB-a u Dresdenu u vrijeme pada Berlinskog zida.

U to je vrijeme 35-godišnja Merkel radila u berlinskom laboratoriju, ali se brzo pridružila skupini nazvanoj Demokratsko buđenje.

Skupina se spojila s demokršćanima tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla koji je Merkel uzeo pod svoje i blagonaklono je zvao "svojom curom".

Njezin mentor nije bio jedini političar koji je podcijenio Angelu Merkel i zato platio cijenu. Kada se Kohl upleo u skandal s financiranjem kampanje 1999. godine, Merkel je otvoreno pozvala stranku da ga se riješi.

Taj hrabar potez potaknuo je njezin meteorski uspon koji je 2005. rezultirao pobjedom na izborima i ulaskom u "saveznu kancelariju". Bila je prva žena toj dužnosti i najmlađa od svih predsjednika vlada u povijesti.

U stranci kojom dominaraju muškarci s juga, mahom katolici, žena s komunističkog istoka s dva braka iza sebe i bez djece, bila je i ostala autsajder.

Kao stranačka čelnica pomaknula je CDU prema centru provedbom socijalne politike, ukidanjem obaveznog vojnog roka i odustajanjem od nuklearne energije.

Tijekom dužničke krize Merkel je propovijedala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. U južnoj Europi su je zbog toga otvoreno mrzili i katkad karikaturalno prikazivali u nacističkoj odori.

Ta se slika promijenila s izbijanjem migrantske krize, kada ju je Der Spiegel nazvao "Majkom Angelom" i odjenuo joj habit časne sestre.

S Brexitom, izborom Donalda Trumpa i širenjem desničarskog populizma diljem Europe, Merkel čekaju novi izazovi.

U svijetu zatečenom rezultatom američkih predsjedničkih izbora, mnogi hrabru njemačku političku veteranku vide svjetionikom nade, drži AFP.

Profesor na Oxfordu Timothy Ash nedavno je u Guardianu napisao da je Trumpovom pobjedom "Merkel postala vođa slobodnog svijeta".