The Economist: Sretni oni koji će uspjeti uštedjeti za mirovinu

Dodajmo da se u Hrvatskoj pravo na starosnu mirovinu stječe s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što vrijedi do 31. prosinca 2030. godine. Od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2037. svima će se, bez obzira na spol, uvjet starosne dobi za starosnu mirovinu povećavati za tri mjeseca svake godine. Tako će od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu imati svi s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. To se baš i nije svidjelo Bruxellesu koji je tražio da Hrvatska ubrza pomicanje dobi za odlazak u mirovinu.

No, dob u kojoj radnici mogu dobiti punu mirovinu i dob u kojoj su umirovljeni ne trebaju se poklapati, ističu u The Economistu. Zaposlenici zapravo često završe u mirovini iako nemaju godina koliko bi trebali prema službenim odredbama. Neki su stariji radnici nezaposleni, drugi dobivaju invalidske mirovine, a treći umanjene državne mirovine prema programima za prijevremenu mirovinu. "Novac može biti ušteđen podizanjem granice za odlazak u mirovinu, ali veća će biti korist za javne financije ako će starije osobe duže raditi jer će to utjecati na jačanje BDP-a i poreza. To je ostvarivo poboljšanjem zdravlja zaposlenika i promicanjem fleksibilnijih načina rada. Sada je stopa zaposlenosti osoba u kasnim šezdesetim godinama života vrlo niska, prosječno 20 posto među 34 članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U mnogim će zemljama bit uspjeh osiguranje rada do 65 godine" smatraju u The Economistu što prenosi Liderpress.

Iako stoji podatak da je u zadnjih 10 godina rasla zaposlenost za one od 55 do 64 godine starosti, pri čemu su iznimke Grčka i Portugal, pravo stanje je takvo da je tek 43 posto onih od 60 do 64 godine zaposleno. Pri tome The Economist navodi da se o najnižoj zaposlenosti u ranim šezdesetima u eurozoni ne radi samo o južnim zemljama poput Grčke i Italije, već i o sjevernijima kao što su Francuska ili Belgija.