Šuica o gospodarskoj diplomaciji i programu novih vještina za Europu

Program novih vještina (New Skills Agenda for Europe), koji će Europska komisija pokrenuti ovaj mjesec, dio je Strategije Europa 2020., a usredotočit će se na relevantne vještine kako bi se bolje povezali trendovi na tržištu rada i dostupnost novih vještina.

Glavne smjernice programa su reforme za poboljšanje fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada ('fleksigurnost'), osposobljavanje ljudi pravim vještinama za radna mjesta danas i sutra, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i osiguranje boljih uvjeta rada te poboljšanje uvjeta za stvaranje novih radnih mjesta.

Šuica je u raspravi naglasila da je najvažnije uključiti mlade i bitno smanjiti nezaposlenost, a kao najveći problem istaknula je neusklađenost između obrazovnog sustava i današnjih zahtjevnih potreba tržišta rada posebno vodeći računa o jedinstvenom digitalnom tržištu, navodi se u priopćenju.

U Europskoj uniji trenutačno je nezaposleno 23 milijuna ljudi, a od toga 4,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te je više od sedam milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a kriza u vezi sa zapošljavanjem mladih ne može se riješiti bez učinkovitog i održivog otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u Europi.

Manjak relevantnih vještina za dostupna radna mjesta i neusklađenost obrazovanja i osposobljavanja važni su čimbenici koji vode do nezaposlenosti mladih.

Gospodarska diplomacija je proces u kojem države nastupaju prema vanjskom svijetu kako bi povećale  nacionalnu dobit, a funkcionira bilateralno, multilateralno i regionalno te se može primijeniti na razne načine, od uporabe sankcija kako bi se obeshrabrilo neprijateljsko ponašanje do ulaganja u slabije razvijene zemlje kako bi se stvorili novi poslovi i smanjilo iseljavanje.

Sudjelujući u raspravi, Šuica je istaknula: ''Kad je gospodarska diplomacija u pitanju, onda je važno da mora biti u funkciji vanjske politike te da se mora internacionalizirati upotrebljavajući sve diplomatske instrumente kako bi se osnažio već postojeći koncept gospodarske diplomacije u državama članicama“.

"Potrebno je povezati Europsku službu za vanjske poslove s poduzećima, pogotovo malim i srednjim koje čine 90 posto europskog gospodarstva. Znajući da Europa u cjelini čini oko 24 svjetskog BDP-a, potrebno je maksimalno povećati  gospodarsku dimenziju kao sastavni dio globalne suradnje čime bi Europa i dalje bila gospodarski broj 1 u svijetu'', kazala je, navodi se u priopćenju.