Šuica: Ne želimo Europu dviju brzina i ne prihvaćamo biti građani drugog reda

Naime, radi se o slučaju Eugena Bogatua, rumunjskog državljanina koji od 2003. boravi u Irskoj, a u siječnju 2009. podnio je irskim tijelima zahtjev za obiteljska davanja za svoje dvoje djece koja borave u Rumunjskoj. Irska tijela su odbila njegov zahtjev za obiteljska davanja, a razlog je taj što podnositelj zahtjeva, prema njihovu mišljenju, tijekom tog razdoblja nije ispunjavao nijedan uvjet za ostvarenje prava na obiteljska davanja za svoju djecu koja borave u Rumunjskoj s obzirom na to da nije obavljao djelatnost u svojstvu zaposlene osobe u Irskoj niti je ondje primao doprinosno davanje.

Europski sud je tako prošlog tjedna donio odluku da "kako bi osoba ostvarila pravo na obiteljska davanja u nadležnoj državi članici za svoju djecu koja borave u drugoj državi članici, nije potrebno ni da ona obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene osobe u prvonavedenoj državi članici ni da od te države prima novčano davanje zbog takve djelatnosti ili kao posljedicu takve djelatnosti", stoji u priopćenju Europskog suda za Presudu u predmetu C-322/17.

Tendencije za uvođenje ove diskriminatorne mjere pojavila su se u nekoliko zemalja članica Europske unije, uključujući Njemačku, Nizozemsku i Veliku Britaniji, dok je u Austriji novo zakonodavstvo već stupilo na snagu, čime je obuhvaćen i znatan broj hrvatskih građana i njihove djece.

Europska komisija uputila je 25. siječnja službenu opomenu Austriji zbog novog zakonodavstva u skladu s kojom se za građane EU-a koji rade u Austriji primjenjuje indeksacija obiteljskih naknada i obiteljskih poreznih olakšica ako njihova djeca imaju boravište u inozemstvu.

Opomena Europske komisije rezultat je upozorenja zastupnika Europskog parlamenta.

Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica više se puta osvrnula na ovo pitanje te je dva puta pozvala Europsku komisiju na očitovanje oko ove diskriminatorne mjere, te u pitanjima naglasila kako bi usvajanje takvih mjera za posljedicu imalo podjelu unutar Europske unije, a djeca stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi bila bi svrstana u kategoriju građana drugog reda.

"Odluka Europskog suda je iznimno važna za hrvatske radnike u inozemstvu. Prije više od godinu dana sam reagirala kod Europske komisije da se ovakvoj diskriminaciji mora stati na kraj. Više puta sam ponovila i nastavit ću se za to boriti - ne želimo Europu dviju brzina i ne prihvaćamo biti građani drugog reda", izjavila je voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica.

Oba puta odgovor zastupnici u ime Komisije uputila je Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, te obećala kako će Komisija preispitati austrijske mjere u pogledu njihove usklađenosti s pravom EU-a kad stupe na snagu.