PORUKA IZ STRASBOURGA

Šuica: Hrvatska je sama pristupila Uniji pa će tako sama pristupiti i Schengenu!

Autor

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu danas se raspravlja o Godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog prostora čiji je izvjestitelj portugalski zastupnik Carlos Coelho (EPP).

30.05.2018. u 12:14
Ispiši članak

Svjesni činjenice da su posljednjih godina razni čimbenici i sigurnosni izazovi utjecali na funkcioniranje schengenskog prostora, zastupnici u Europskom parlamentu istaknuli su važnost jačanja vanjskih granica EU te podržali pristupanje Hrvatske čim ispuni odgovarajuće kriterije.

Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izrazila je žaljenje zbog sve češćeg podizanja zidova na vanjskim i unutarnjim granicama EU:

"Šteta je što države članice što češće podižu zidove na vanjskim i unutarnjim granicama EU, kao mjeru za odvraćanje od ulaska u EU i tranzita, kao i za tražitelje azila. Zamislite podatak da su europske države izradile više od 1.200 kilometara zidova i granica na što su utrošile oko 500 milijuna eura, a iz fondova Unije financiralo se uvođenje 545 sustava za nadzor granica duž 8.279 kilometara vanjskih granica kao i 22.347 nadzornih uređaja".

O spremnosti Hrvatske za ulazak u Schengen Šuica je naglasila:

"Hrvatska je do sada potrošila preko 117 milijuna eura za uspostavljanje tehničkih uvjeta, a sad smo u fazi temeljite evaluacije službi Europske komisije s ciljem da tijekom 2019. godine ispunimo sve tehničke kriterije kako bismo bili spremni za političku odluku na razini institucija Vijeća o pristupanju Hrvatske schengenskom prostoru.

To bi imalo i veliki utjecaj na odnose sa susjednim članicama EU, a vjerujem da bi koristilo i za gospodarske efekte, osobito tijekom turističke sezone. Hrvatska je sama pristupila Uniji pa će tako sama pristupiti i u Schengen! Konkretno, Schengenski informacijski sustav pokazao je svu opravdanost primjene u Hrvatskoj koja je u sedam mjeseci zabilježila 168 milijuna pregleda s osam tisuća "pogodaka“ odnosno identificiranih automobila ili ljudi zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Čvrsto sam uvjerena da je schengenski prostor dio rješenja, a ne dio problema.

Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i sa Europom građana u kojoj danas živimo", zaključila je Šuica.

Povodom priprema za pristup Republike Hrvatske schengenskom prostoru, voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove pri Europskom parlamentu, Dubravka Šuica organizira konferenciju o Schengenu kao jamstvu sigurnosti za građane EU, koja će se u petak, 1. lipnja održati u Dubrovniku.

Na konferenciji će vodeći europski i hrvatski stručnjaci iznijeti svoja iskustva o schengenskom prostoru i izazovima koji su pred Europskom unijom, s naglaskom na Hrvatsku kao državu s najduljom vanjskom granicom u EU.

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopolous te povjerenica za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel nazočnima će putem video obraćanja govoriti o važnosti Schengena za Uniju.

O spremnosti Republike Hrvatske za Schengen, kao i o ostalim sigurnosnim izazovima koji su pred našom zemljom govorit će državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić, glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju (MORH) Tomislav Galić, te stručnjak za međunarodnu sigurnost, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

Sudjelovanje su potvrdili i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, te Ivan Pavličević, načelnik PU Dubrovačko-neretvanske.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.