Što se to događa u Poljskoj na Hrvatskom katoličkom sveučilištu otkrivaju Mate Mijić i Grzegorz Górny

Poljska predstavlja specifičan slučaj u kontekstu Europske unije. S jedne strane, svijest njezinih građana suverenistička je u istoj onoj mjeri u kojoj je to i svijest građana drugih postkomunističkih europskih zemalja, u koje – osim Češke, Slovačke, Mađarske, ali Latvije, Litve, Estonije, pa i Bugarske i Rumunjske – zasigurno možemo ubrojiti i Hrvatsku. Povijesno sjećanje na neslobodu komunističkoga režima u Poljskoj i dalje živi izrazito snažno; Poljaci su zato danas izrazito svjesni opasnosti koja vreba od nametanja volje različitim narodima iz jednoga središta moći te se trse sami odlučivati o svojoj sudbini.

S druge strane, Poljska je objektivno nevjerojatna, još uvijek uvelike neprepoznata snaga ne samo u Europskoj uniji, već i u čitavoj Europi. S gotovo 40 milijuna stanovnika, Poljska nije daleko od, primjerice, Španjolske, koja ih ima 46 milijuna. Ekonomska eksplozija koja Poljskoj tek predstoji nedvojbeno će se odraziti na odnose snaga u Europi, pa s pravom možemo ustanoviti kako će geopolitička slika Europe u nadolazećim desetljećima vrlo vjerojatno biti temeljito drukčija negoli  je danas.

Živeći u tome paradoksu osjećaja nemoći i ogromna potencijala, Poljaci se u velikoj mjeri susreću s istim problemima kao Hrvati i drugi postkomunistički narodi središnje i istočne Europe. Strani, napose zapadni mediji i o Poljskoj, kao i o Hrvatskoj, obično pišu kao o zemlji revizionizma. Ne razumijevajući narav naroda koji su slobodu stekli ne 1945. godine, uslijed završetka Drugoga svjetskog rata, nego tek u godinama koje su uslijedile nakon pada Berlinskoga zida 1989. godine, zapadni mediji uglavnom ne razumiju međuodnose političkih aktera u državama poput naše, ili pak Poljske.

Iako se gledana izvana Poljska čini kao predvodnica bloka suverenističkih zemalja u Europskoj uniji s neprijepornim središtem u Višegradskoj skupini koju čini s Češkom, Slovačkom i Mađarskom, politička borba unutar same Poljske svodi se na istu onu koja je prisutna i u drugim zemljama Europske unije, od Hrvatske do Italije i Francuske.

Ova polazišta otvaraju nebrojena pitanja.

Primjerice, je li Poljska doista „enfant terrible“ europske politike ili tamošnje vlasti jednostavno inzistiraju na svojoj gospodarskoj i političkoj suverenosti? Je li točna slika koju obično imamo o Poljskoj kao o zemlji koja je provela temeljitu i učinkovitu lustraciju? Jesu li čelnici stranke Pravo i pravednost koja trenutačno vlada Poljskom doista „eurofobi“ i „rušitelji demokracije“ kako to europske vlasti u Bruxellesu tvrde? U kojoj mjeri su informacije o Poljskoj koje dolaze do nas preko zapadnih agencija pouzdane i istinite?

Na ova i brojna druga pitanja o političkoj situaciji u Poljskoj odgovarat će poznati poljski autor Grzegorz Górny, jedan od najutjecajnijih poljskih konzervativnih publicista. Górny je autor brojnih knjiga od kojih je nekoliko njih prevedeno u Hrvatskoj i pokretač časopisa Fronda koji je formirao čitav jedan naraštaj poljske konzervativne inteligencije. Na tribini će sudjelovati i  sve popularniji hrvatski politički analitičar i kolumnist Večernjega lista Mate Mijić. Tribinu će moderirati urednik portala Bitno.net Goran Andrijanić.