ŠTO SE KRIJE IZA DIGITALNIH BANAKA Revolut i N26 su isplativiji od klasičnih banaka, ali sustav ih želi izbaciti

Digitalne banke, u ostatku svijeta poznate kao 'fintech' tvrtke, nastale su kao rješenje protiv neugodnih troškova konverzije valuta, transakcija u inozemstvo i podizanja novca na bankomatima. I zbilja, do jedne mjere im je uspjelo.

Revolut i N26 nude osnovne kartice potpuno besplatno, a sve što morate je jednokratno platiti troškove dostave kartice od oko pet eura. Čim skinete aplikaciju i  dobijete karticu možete nesmetano plaćati kao da je u pitanju kartica banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Također, spomenute digitalne banke nude relativno povoljne uvjete podizanja gotovine na bankomatu.

Revolut nudi potpuno besplatno podizanje novca na bankomatu do iznosa od oko 200 eura mjesečno (1700 kuna), a N26 jamči pet besplatnih podizanja mjesečno. Nakon što korisnik prijeđe limit svako podizanje se naplaćuje fiksna dva eura. Svakako povoljnija varijanta nego u slučaju klasičnih banaka koje troškove zaračunavaju po postotku iznosa koji podižete. Digitalne banke nude i kartice koje imaju mjesečnu naknadu od 10 do 20 eura mjesečno, a one nemaju limita na broj podizanja ili manja ograničenja za podizanje većih iznosa.

Također, digitalne banke postale su omiljeno sredstvo bankarenja za tzv.  'digitalne nomade', ljude koji rade za inozemne tvrtke, nemaju fiksno prebivalište i žele izbjeći porezne propise matične zemlje. Iz konteksta Hrvatske, to je praktičan način da se izbjegne dvostruko oporezivanje kad primite uplatu iz zemlje s kojom Lijepa naša nema poseban sporazum o oporezivanju.  Ipak, tajna uspjeha digitalnih banaka krije se u tome da su svele troškove transakcija i konverzije na minimum.

Na Revolut i N26 ne možete dobiti hrvatsku plaću

Ako na trenutak zvuči toliko dobro da ne može biti istinito, vjerojatno ste u pravu. Najveći problem je da ni N26 ni Revolut hrvatskim građanima još uvijek ne nude uslugu isplate plaće na njihov račun, što je glavna prepreka za pravi dolazak na tržište. Poslali smo upit u HNB i HANFA-u da nam pojasne zašto je to tako. HANFA je u svom odgovoru istaknula da ne regulira platni promet te  da aktivno sudjeluje u raspravi o 'fintech' tvrtkama, ali da pravog zakonskog okvira još nema. 

"HANFA kao regulator, a što je definirano Zakonom o Hanfi, nije nadležna za poslove platnog prometa. Ono što možemo reći da je HANFA aktivno sudjeluje u radu međunarodnih tijela (poput ESMA, EIOPA i dr.) gdje se već neko vrijeme raspravlja o tematici novih tehnologija i FinTech kompanija te su trendovi koji mijenjaju financijska tržišta prepoznati, no za sada nije donesena regulativa koja bi posebno uredila navedeno područje na razini EU te koju bi bilo moguće primijeniti i u zakonskim okvirima RH", odgovorila je Nataša Vuletić, glasnogovornica HANFA-e. ​

Međutim, proučavajući zakonske propise, nismo uspjeli naći valjani razlog zašto nije moguće isplatiti plaću zarađenu kod hrvatskog poslodavca na račun digitalne banke. Naime, zakonom je jasno definirano da se plaća mora isplaćivati na bankovni račun, ali prema Ovršnom zakonu koji je trenutno na snazi "izraz 'banka' označava banku i svaku drugu pravnu osobu koja obavlja poslove platnog prometa". Kako Revolut i N26 ispunjavaju taj uvjet, bilo bi logično da se građanima koji imaju otvorene račune omogući isplata plaće.

Digitalne banke obavijestile HNB o poslovanju u Hrvatskoj

Inače, digitalna banka N26 već je poduzela prvi korak da dobije to pravo i obavijestila HNB o svojoj namjeri da pruža usluge u Hrvatskoj. Prema propisima Europske unije, banka iz druge članice EU može početi neposredno pružati usluge u RH od dana kada HNB primi obavijest, što znači da berlinska banka N26, koja ispunjava sve uvjete za poslovanje u matičnoj Njemačkoj, ima sve uvjete da posluje kao PBZ, Zagrebačka banka i druge banke u Hrvatskoj.

Prema službenoj stranici banke N26, njihove usluge su dostupne u Njemačkoj, Austriji, Portugalu, Irskoj, Francuskoj, Španjolskoj i još 15 drugih zemalja EU, ali Hrvatska nije na popisu.

S druge strane, britanski Revolut ima europsku bankarsku licencu od centralne banke Litve te je također obavijestio HNB o svojim namjerama da posluje u Hrvatskoj. Britanski servis na svojoj stranici pojašnjava da su njihove usluge podržane u Švicarskoj, Australiji i Europskoj ekonomskoj zajednici (EAA), među kojima je i Hrvatska, a prije nekoliko mjeseci uveli su i mogućnost zaprimanja uplata  u kunama te njihovi korisnici sad mogu imati i karticu za kunski račun.

Svakako je bitno da Revolut nudi kunske račune jer smo od HNB-a na upit o isplati plaće na račun digitalne banke dobili vrlo zanimljiv odgovor. 

"Zakonom nije ograničena mogućnost da pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (rezident u smislu Zakona) isplati dohodak (plaću) zaposleniku s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (rezident u smislu Zakona) na račun otvoren u inozemstvu (kod pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu odnosno kod nerezidenta u smislu Zakona), međutim nije dopuštena isplata dohotka (plaće) zaposleniku – rezidentu u devizama nego isključivo u kunama. Navedeno je ograničenje uređeno Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji – u nastavku teksta: Odluka (iznimno, dopuštena je isplata plaće u devizama zaposlenicima – rezidentima koji su privremeno na radu u drugoj državi)", smatraju u HNB-u.

To znači da bi digitalne banke koje nude otvaranje kunskih računa trebale imati mogućnost preuzimanja plaća hrvatskih državljana, ali u HNB-u dodaju da krajnji sud i pravo tumačenje zakona mora donijeti Ministarstvo financija.

"Smatramo da je sa stanovišta propisa za čije je provođenje nadležna Hrvatska narodna banka (Zakon i Odluka te Zakon o elektroničkom novcu i Zakon o kreditnim institucijama) dopušteno da hrvatski poslodavac isplati hrvatskom građaninu plaću na račun otvoren kod navedenih trgovačkih društava, ali pod uvjetom da tu plaću isplati u kunama. Smatramo da predmetni posao (isplata plaće) osim deviznih propisa uređuju i propisi koje donosi i za čije je provođenje (tumačenje) nadležno Ministarstvo financija. Prije svega mislimo na odredbu članka 92. Pravilnika o porezu na dohodak", dodaju iz HNB-a. 

Tim je člankom Pravilnika o porezu na dohodak uređeno da se primici fizičkim osobama isplaćuju na njihov žiro račun te da se u određenim slučajevima (članak 92. stavak 2.) mogu isplatiti i na tekući račun kod banke. 

"S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Republike Hrvatske ­– za trgovačka društva Revolut Limited i  Revolut Payments UAB – zaprimila obavijest nadležnih tijela matičnih država članica u kojima je tim institucijama izdano odobrenje, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva financija o tome odnosi li se mogućnost isplate primitka fizičkoj osobi i na račun otvoren kod institucije za elektronički novac te ako ta mogućnost postoji odnosi li se to i na instituciju za elektronički novac sa sjedištem u inozemstvu. Usto, potrebno je kod navedenog ministarstva provjeriti može li se isplatiti primitak fizičkoj osobi na račun otvoren kod kreditne institucije N26 Bank, s obzirom da ta banka ima sjedište u inozemstvu" , zaključno nam je odgovorila Dubravka Budak iz Direkcije za odnose s javnošću HNB-a.

Drugim riječima, ni HNB nije u potpunosti siguran je li isplata hrvatske plaće na račun mobilne ili digitalne banke moguća te da je to zapravo pitanje za Ministarstvo financija koje zasad u medijima nije komentiralo poslovanje takvih banaka. 

Neobično je da se za pitanje digitalnih banaka zapravo više zanima Ministarstvo pravosuđa koje je u nacrtu novog prijedloga Ovršnog zakona na vrlo suptilan način dotiče upravo poslovanja takvih kreditnih institucija.

Osmišljen je zakon koji će digitalne banke protjerati iz RH

Prema nacrtu novog prijedloga Ovršnog zakona, želi se zabraniti da banke registrirane u drugim državama posluju u Hrvatskoj, što stručnjaci smatraju očitim kršenjem pravne stečevine Europske unije.

"Banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”, stoji u prijedlogu zakona koji će, ako stupi na snagu, automatski onemogućiti hrvatskim poslodavcima isplatu plaće na račune digitalnih banaka.

Direktor mjesečnika i portala Bug Aron Paulić tvrdi da se takav zakon želi uvesti zbog pritiska tradicionalnih banaka koje žele da "sustav ostane takav kakav je" te da banke samo na konverziji uplata u kune i iz njih godišnje zarade oko milijardu kuna.

Manji problem je i da digitalne banke u pravilu ne nude kredite i slične financijske usluge, ali kreditiranje nikada nije bila primarna usluga digitalnih banaka. Također, N26 nudi debitnu MasterCard karticu. Ipak, bez isplate plaće to znači vrlo malo jer se traži da građani RH imaju i račun u klasičnoj banci kako bi svoj novac mogli prebaciti, a taj korak više čini korištenje digitalnih banaka neisplativim za one koji ostvaruju prihode isključivo u Hrvatskoj.