službeno

Stier u posjetu Mađarskoj, evo koje su tri ključne teme

Autor

Direktno.hr

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier doputovao je u ponedjeljak u Budimpeštu u svoj prvi posjet Mađarskoj kao šef diplomacije kako bi s mađarskim kolegama razmotrio niz pitanja koja uključuju stanje u jugoistočnoj Europi, migracije i budućnost EU-a, a boravak je započeo susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj.
21.11.2016. u 22:07
Ispiši članak

S mađarskim domaćinima Stier bi trebao razgovarati o pogledima na jugoistočnu Europu, poglavito BiH, te druge zemlje s europskim aspiracijama te o pitanju izbjeglica i migranata - gdje je moguće da će se dotaći i pitanje mađarske žice na granici.

Među temama razgovora koje se očekuju bit će i energetika, vjerojatno i pitanje Ine i MOL-a ali i širih energetskih pitanja među kojima su Strategija 3 mora (Jadran, Baltik, Crno more), koridora VB i VC važnih objema državama te plinske konekcije.

Ministru Stieru, po njegovim riječima, cilj je razvijati dobre odnose s mađarskim susjedom koji je Hrvatskoj pružao potporu u važnim trenucima njezine povijesti, od Domovinskog rata do pregovora s EU-om.

On bi se u utorak trebao susresti s mađarskim kolegom, šefom diplomacije Peterom Szijjartom, potpredsjednikom vlade Zsoltom Semjenom, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku u mađarskom parlamentu Zsoltom Nemethom,  te s Matyasom Firtlom, predsjednikom Parlamentarne skupine prijateljstva Mađarska – Hrvatska.

Od tema koje se očekuju u razgovorima su i gospodarstvo, turizam - koji je u porastu, te manjine, što je područje u kojem dvije zemlje vrlo dobro surađuju, što je ocjena i ministra ali i OESS-a koji je ove godine kao primjer dobre prakse u zaštiti prava nacionalnih manjina posebno izdvojio suradnju Zagreba i Budimpešte.

Među predstavnicima hrvatske zajednice s kojima se ministar Stier sastao su zastupnik hrvatske zajednice u parlamentu Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i predsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac.

Gugan je novinarima rekao da je hrvatska zajednica uglavnom zadovoljna svojim statusom u Mađarskoj, ali je napomenuo kako bi bilo potrebno da se što prije sastane Mještoviti hrvatsko-mađarski odbor za manjine na razini vlada, koji se nije sastao već nekoliko godina. Ministar Stier najavio je kako bi do tog sastanka moglo doći u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Drugi problem koji je Gugan izdvojio je status zastupnika hrvatske manjine u mađarskom parlamentu, koji nema pravo glasa. "Nisam previše optimističan da će se to riješiti u skorašnje vrijeme, ali ovo je isto prigoda da se o tome prozbori nekoliko riječi, pogotovo što znamo da je u Hrvatskoj status manjina riješen".

Gugan je naglasio kako je jedna od tema i školstvo, jer se žele prošititi dva školskla centra - u Pečuhu i u Szantovu, te pitanje odmarališta na otoku Pagu koje je hrvatska zajednica dobila od RH na korištenje na dvadeset godina i željela bi to razdoblje produljiti ili odmaralište dobiti u vlasništvo.

Prema procjeni Hrvatske državne samouprave, u Mađarskoj živi između 40.000 i 50.000 Hrvata. Sporazum između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Mađarskoj potpisan je 1995. u Osijeku.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.