Stabilno raspoloženje u zemljama EU prije ralizacije Brexita

Stoga su rezultati istraživanja u razdoblju od veljače do lipnja relativno malo oscilirali, ali se može očekivati da će srpanj dovesti do većeg pada ESI indeksa (Economic Sentiment Indicator). Promatrano po pojedinim sektorima koji čine ukupan indeks, može se izdvojiti sektor industrije gdje je od veljače bio prisutan stalan trend poboljšanja raspoloženja te sektor trgovine na malo gdje se raspoloženje lagano pogoršavalo. Ukupne ocjene pojedinih sektora ipak pokazuju da je u lipnju pozitivno raspoloženje prevladavalo kod većine ispitanih u sektoru usluga, trgovine na malo i financijskom sektoru, dok su ispitanici u industriji i građevinarstvu te potrošači i nadalje bili pretežno negativno raspoloženi.

To upućuje na činjenicu da ni nakon duljeg razdoblja izlaska iz krize i niskih, ali stalnih stopa gospodarskog rasta, još nije uspostavljeno stabilno pozitivno poslovno raspoloženje. Rezultati po zemljama također nisu previše oscilirali, pa su se prema promjeni indeksa u odnosu na početak godine izdvojili samo Belgija i Luksemburg, u kojima je poslovno raspoloženje osjetno poboljšano te Mađarska i Švedska u kojima je jednako tako pogoršano. Podaci o kretanju BDP-a potkrepljuju takve rezultate samo za Mađarsku jer je u toj članici EU u prvom kvartalu došlo do snažnog usporavanja rasta BDP-a u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Usporedba rezultata istraživanja, odnosno ESI indeksa s onima iz prošle godine pokazuju da je godina započela s nešto većom dozom optimizma, ali je prema sredini godine raspoloženje lagano opadalo u usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima. Takva kretanja mogu se povezati s očekivanjima o usporavanju globalnoga gospodarstva, prisutnim u prvom dijelu godine, rastom baze kojim se usporava daljnji rast, djelomičnim oporavkom cijena sirove nafte, a dijelom i neizvjesnosti oko izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva iz Europske unije. Rezultati za Hrvatsku po pitanju trendova nisu bitnije odstupali od rezultata na razini EU, s tim da su kao sektori u kojima je prevladavalo negativno poslovno raspoloženje ostali građevinarstvo i potrošači. Pritom se kod potrošača od početka ove godine obilježava stalan trend pogoršanja raspoloženja, što ne potkrepljuje predviđanja o nastavku osjetnijeg oporavka osobne potrošnje u ovoj godini.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Indeksi ekonomskog raspoloženja za EU, ali i za Hrvatsku, nisu znatnije oscilirali u prvom dijelu ove godine, odnosno išli su u prilog očekivanjima o nastavku rasta gospodarske aktivnosti na razini približnoj prošlogodišnjoj. Međutim, istraživanje za srpanj pokazat će koliki će utjecaj imati najavljeno istupanje Ujedinjenoga Kraljevstva iz EU na ukupno ekonomsko raspoloženj