Srce Europe pretvara se u prvu 'narkodržavu': Mafija i kriminal prisutni su u svakom dijelu grada

Samo u Antwerpenu, jednoj od najvećih europskih luka, zapljene kokaina narasle su s 91 tone u 2021. na gotovo 110 tona u 2022. godini, čime je Belgija pretekla nizozemski Rotterdam i učvrstila status glavnog ulaza narkotika u Europu. Dubokovodne luke, neprekidan promet kontejnera i slobodno kretanje unutar Schengena stvorili su savršene uvjete za krijumčarenje. Dok milijuni tona robe prolaze kroz terminale, među njima se skrivaju stotine kilograma kokaina i heroina, često sakrivenih u kutijama s voćem te među čeličnim cijevima ili dijelovima strojeva, piše Euractiv. 

Belgijska carina priznaje da uspijeva presresti tek između 10 i 40 posto pošiljki koje stižu u zemlju, a ostatak nestaje na europskim cestama, kamionima i vlakovima, i završava na tržištima diljem kontinenta. Kokain koji dolazi u Belgiju najčešće potječe iz Kolumbije, Perua i Ekvadora. Pošiljke se otpremaju u legalnim kontejnerima, često preko zapadne Afrike (Senegal, Obala Bjelokosti, Zelenortski Otoci) ili Kariba, kako bi se prikrilo njihovo stvarno podrijetlo. Kad brodovi pristanu u Belgiji, u akciju stupaju tzv. extractor ekipe, mladići, često tinejdžeri, koje bande unajmljuju da brzo otvore kontejnere, izvade drogu i zatvore ih prije nego što stignu inspektori. U posljednjih godinu dana krijumčari su se prilagodili pojačanim kontrolama: sada šalju manje, ali češće pošiljke.

Belgijska carina presrela je u prvoj polovici godine 82 pošiljke kokaina, prosječne težine 204 kilograma, a lani su bile gotovo dvostruko veće. Slični obrasci vrijede i za druge droge. Heroin i dalje putuje balkanskom rutom iz Afganistana preko Turske, kanabis dolazi iz Maroka u Španjolsku, a sintetičke droge i prekursori poput metamfetamina dopremaju se iz Azije zrakom ili čak poštanskim paketima.  Položaj Belgije u srcu zapadne Europe čini je idealnim logističkim čvorištem za daljnju distribuciju. Odande se droga kamionima prevozi u Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo te se prepakira i prodaje uz višestruku dobit. Procjenjuje se da tržište kokaina u Europi vrijedi 11,6 milijardi eura, a kanabisa 12,1 milijardu. Takvi golemi iznosi prirodno su privukli i druge oblike kriminala, od pranja novca do korupcije u javnim službama.

FOTO: Luka Gerlanc / CROPIX

'Sada ga osjećamo u svakom dijelu grada'

U Antwerpenu je 2024. godine uhićeno 128 osoba, uključujući 16 maloljetnika, a istražitelji sve češće otkrivaju da kriminalne mreže ulaze u luke, policiju i pravosuđe. Belgijski sudac, koji je četiri mjeseca proveo u tajnom skrovištu zbog prijetnji, upozorio je da zemlja riskira pretvaranje u "narkodržavu", u kojoj mafijaške mreže postaju paralelni centri moći. Samo 45 kilometara od antverpenskih dokova, glavni grad Bruxelles sve češće osjeća posljedice. U posljednjih godinu dana zabilježeno je 57 pucnjava, od čega 20 tijekom ljeta, većinom u četvrtima Molenbeek i Anderlecht, poznatima po visokoj stopi nezaposlenosti i prisutnosti bandi. U veljači je ispred postaje metroa Clémenceau došlo do oružanog sukoba koji je završio smrću muškarca, a u rujnu je velika policijska akcija obuhvatila 708 osoba i 621 vozilo.

Unatoč tim akcijama, nasilje ne prestaje. Bruxelles danas ima stopu ubojstava od 3,19 na 100.000 stanovnika, među najvišima u Europskoj uniji. "Organizirani kriminal više nije ograničen na luke. Sada ga osjećamo u svakom dijelu grada", upozorio je javni tužitelj Julien Moinil. Belgija nije usamljena. U cijeloj Europskoj uniji količina zaplijenjene droge stalno raste, ali i dalje predstavlja tek mali dio stvarne količine koja dolazi. Prema Europskoj agenciji za drogu (EUDA), kilogram kokaina kupljen u Latinskoj Americi za nekoliko tisuća eura na europskom tržištu doseže i 30.000 eura. 

Koliko su sigurni glavni gradovi u Europi? Pogledajte što izvješće kaže za Zagreb

EU je ove godine usvojio Mapu puta protiv trgovine drogom zbog jačeg nadzora nad kemijskim prekursorima, tvarima koje se koriste u proizvodnji sintetičkih droga, i uveo procjenu rizika za nove spojeve.  Belgijske vlasti razmatraju i spajanje šest policijskih zona Bruxellesa, kao i učestalije racije u lučkim područjima. Unatoč pojačanim mjerama, krijumčarske mreže i dalje su korak ispred. Skrivaju pošiljke iza fiktivnih tvrtki, koriste kriptiranu komunikaciju, a korumpirane lučke radnike pretvaraju u suradnike. Samo u prvoj polovici ove godine u Antwerpenu je zaplijenjeno 16,7 tona kokaina, no analitičari upozoravaju da je to tek vrh ledenog brijega, navodi Euractiv.