Španjolac i Golobu potvrdio da je proširenje prioritet španjolskog zasjedanja, politolog tvrdi: Tko je ušao je ušao, a tko nije, pitanje je hoće li

Sanchez se u petak susreo sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, čija je zemlja ušla u EU u velikom valu godine 2004. S njime je razgovarao o proširenju na zapadni Balkan.

To je bila tema i u Zagrebu. "Španjolskoj će relevantno pitanje biti širenje EU-a na zapadni Balkan", izvijestio je ured španjolskog premijera nakon susreta Sancheza i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Zagrebu.

Socijalist Sanchez je rekao da je 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om "učinjen važan napredak" u vezi s Albanijom i Sjevernom Makedonijom koji je "kulminirao prošle godine otvaranjem pristupnih pregovora" s te dvije zemlje na jugoistoku Europe.

"Španjolska je izrazila volju nastaviti raditi na tome, kao i na kandidaturi Bosne i Hercegovine, ključnog faktora za stabilnost regije", priopćio je Sanchezov ured.

Španjolska se priprema preuzeti od Švedske predsjedanje Vijećem EU-a, pa će Sanchez obići 15 zemalja razmjenjujući mišljenja s premijerima, prije nego 15. lipnja službeno objavi listu prioriteta svog predsjedanja.

Proces proširenja zamro je prošlih godina jer dio bogatijih, mahom sjevernih zemalja, koje daju više novca u zajednički proračun, nije sklon proširenju bloka s 27 država.

No rat u Ukrajini i napeti odnos Bruxellesa i Moskve nanovo je otvorio pitanje širenja EU-a čak i na zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije koje nisu imale status kandidata.

"S obzirom na ukupna događanja na europskom tlu, na jugoistoku Europe sazrijeva potreba za ubrzanjem procesa širenja EU-a", rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, u telefonskom razgovoru za Hinu.

"Očekujem da nađemo svoje mjesto jer prirodno pripadamo tamo", dodao je.

Pod grčkim predsjedanjem je 2003. u Solunu održan sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u čijoj je deklaraciji prvi put navedeno da je "budućnost Balkana unutar EU-a".

"Pripreme za integraciju u europske strukture, te u konačnici članstvo kroz usvajanje standarda, veliki je izazov pred nama", navedeno je u tom dokumentu.

Ove godine se obilježava 20 godina od te deklaracije.

"Tada je pružena perspektiva članstva jugoistočnoj Europi, no u zadnjih deset godina samo je Hrvatska postala članica", kaže Brkić. "Očekujemo da se taj dvodesetljetni proces intenzivira. Politika proširenja je politika mira i gospodarskog prosperiteta", napominje.

Hrvatska je 2013. ušla u EU, a blok se od tada nije širio. Štoviše, napustilo ga je Ujedinjeno Kraljevstvo godine 2020.

Brkić se nalazi u Muenchenu na sigurnosnoj konferenciji gdje će se u sklopu delegacije susresti sa španjolskim ministrom vanjskih poslova Joseom Manuelom Albaresom.

"EU i jugoistok Europe nemaju luksuz da proces bude neuspješan", kaže.

Sanchez dobro poznaje BiH jer je 1997. bio ondje šef kabineta visokog predstavnika UN-a Carlosa Westendorpa. Prošle godine je posjetio Sarajevo i Mostar tijekom kratke turneje po tom dijelu Europe.

"To su sve dobri signali i pripreme za španjolsko predsjedanje EU-om", napominje Brkić.

Tko je ušao je ušao, a tko nije - pitanje je hoće li

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije sa sjedištem u Zagrebu, sumnja da će se išta promijeniti od 1. srpnja do 1. siječnja 2024.

"Nije se moglo ništa promijeniti u 10 godina, pa teško da će se nešto riješiti u šest mjeseci. Treba biti realan", kaže Milardović.

"Tko je ušao u EU je ušao, a tko nije, pitanje je hoće li", napominje.

Kaže da je u BiH prisutan interni konflikt jer je Republika Srpska vezana uz Rusiju i koči proces. Problem ruskog utjecaja postoji i u Srbiji.

Specifične situacije postoje i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kandidatskim zemljama za EU.

Milardović, koji će u ožujku predstaviti knjigu "Pandemija COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine", smatra da će o ishodu rata u Ukrajini ovisiti i budućnost EU-a.

"Ne samo EU-a nego čitave Europe. Tko zna kako će izgledati", kaže.