Na snagu stupio zakon koji je podijelio hrvatske eurozastupnike: 'Neće nam nametnuti kako i što'

Cilj Zakona o obnovi prirode je obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Unije do 2030. te narušenih ekosustava do 2050. obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem rijeka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka. Zakon se smatra kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike.

Europska komisija priopćila je da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mjere provoditi na njihovu teritoriju. Prema podacima EU-a, oko 80 posto staništa je u lošem stanju. Osim toga, 10 posto vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje, a 70 posto tla je u lošem stanju. Zakon je bio predmet duge i burne rasprave. Na kraju je većina glasala za ublaženu verziju zakonskog teksta.

Podsjetimo, sam zakon je podijelio i hrvatske europarlamentarce.  HDZ-ov eurozastupnik Tomislav Sokol isticao je, primjerice, da "ako preoštrim mjerama idete ograničiti mogućnost ribarenja i kočarenja dogodit će vam se to da više na tržnicama i u restoranima nećete moći kupovati ribu iz Jadrana, već uvoznu ribu".

FOTO: Unsplash

Jedni za, drugi protiv

Prijedlog su u postupku tri odbora Europskog parlamenta odbacila, no u srpnju prošle godine tijesno je prošao glasanje na plenarnoj sjednici. Prijedlog je podijelio je i hrvatske lijeve i desne zastupnike koji su različito tumačili utjecaj zakona na hrvatske ribare.  Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić, potpredsjednik Odbora za ribarstvo Europskog parlamenta i izvjestitelj u sjeni za uredbu u tom odboru, ističe da se mjere odnose isključivo na 20 posto ugroženih područja i da se njihovom obnovom stvaraju uvjeti za oporavak ribljeg fonda, a ujedno i posla za ribare.

Matić je za Hinu, u veljači, između ostalog rekao da je konačna verzija teksta u skladu sa zahtjevima eurozastupnika te da se "na par mjesta kroz novu verziju teksta češće spominje nužnost sigurnosti opskrbe hranom jer je to bio jedan od kamena spoticanja u pregovorima gdje desne stranke i dio liberala tvrdi da se kroz obnovu prirode ne smije ugroziti opskrbni lanac prehrane, odnosno da na primjeru obnove morskih staništa, količina isporučene ribe potrošačima i građanima mora ostati ista".

Usvojena odluka koja je podijelila hrvatske lijeve i desne eurozastupnike: 'Bitna je za naše unuke'

"Vrlo bitno za naglasiti, radi istinitog informiranja naših građana i ribara, je da ukoliko hrvatski znanstvenici procjene da su ugroženi primjerice Telašćica, Lastovo i Vis, onda će se mjere obnove implementirati na 20 posto tih ugroženih područja, a ne na 20 posto cijelog Jadrana. Ali očuvanje Jadrana je najvažniji korak; bez toga neće biti riba i morskih plodova za našu djecu i unuke", napomenuo je. "Uostalom, područja koja su devastirana ili opustošena ne obiluju ribom pa ulov na tim područjima niti nije zagarantiran. Ključna poruka je: nitko ribarima neće nametati kako i što, to će Hrvatska sama procijeniti i provesti, temeljem znanstvenih analiza i u konzultacijama s našim ribarima", tumači je tada SDP-ov eurozastupnik.