Slovenski premijer predložio UN-u proglašenje Svjetskog dana pčela

Prijedlog da pčelari i pčele dobiju svoj dan, koji će se obilježavati jednom godišnje u cijelom svijetu, Cerar je uvrstio u svoj govor pred skupštinom UN-a.

U njemu se među ostalim osvrnuo i na ekološke probleme suvremenog svijeta i konferenciju o klimatskim promjenama koja će se krajem godine održati u Parizu.

"Slovenija je aktivna u zaštiti okoliša, te želi upozoriti na izuzetno značenje pčela za održivu proizvodnju hrane i biološku raznovrsnost. Naša vlada predlaže da se 20. svibnja proglasi Danom pčela i molit će UN da to potvrdi", kazao je slovenski premijer s govornice na East Riveru.

Poticaj slovenskoj vladi da se u svjetskoj organizaciji založi za odavanje počasti pčelama i pčelarstvu došla je od Slovenskog pčelarskog saveza, a vlada je tu inicijativu odmah poduprla.

Medonosna pčela (apis mellifera) jedan je od najvažnijih kukaca oprašivača u prirodi. Trideset posto hrane u razvijenim zemljama dobiva se od biljaka koje oprašuju kukci, a najviše pčele, dok je taj postotak u manje razvijenim krajevima još i veći. Pčelu je za dobivanje meda čovjek po nekim istraživanjima počeo koristiti još prije četiri tisuće godine, te med koristiti za zaslađivanje hrane.

Domaćim pčelama koje žive u košnicama prijeti sve veće onečišćenje prirodnog okoliša te insekticidi koji se koriste u poljoprivredi pa prijeti pad njihove populacije iako su pčele bitne za održavanje biološke raznovrsnosti. Sve veće narušavanje biološke ravnoteže ugrožava i divlje, solitarne pčele u prirodi, koje zbog urbanizacije i sječe šume sve teže nalaze svoja prirodna staništa.

Anton Janša koji je rođen u Sloveniji, a umro u Beču gdje je proveo većinu života, modernizirao je proizvodnju meda i proučavao život kukaca bitnih za biološku raznovrsnost i oprašivanje voćaka.

Zato ga je tadašnja carica Marija Terezija unaprijedila u dvorskog savjetnika za pčelarstvo i naredila da se u cijeloj monarhiji pčele uzgajaju po Janšinoj metodi, odnosno naputcima iz njegovih knjiga "Rasprava o rojenju pčela" i "Cjelovit nauk o pčelarstvu".

U "Cjelovitom nauku", koji je nakon njegove smrti postao obvezan udžbenik za austrijske pčelare, Janša je upozorio na ekonomičnost njihova uzgoja. "Od svih Božjih stvorenja nema za čovjeka tako marljivog i korisnog poput pčele, koja uz to zahtijeva vrlo malo brige i troškova", naveo je Janša u uvodu svoje knjige.

Između ostalog, Janša je konstruirao drvene košnice koje su se mogle otvarati, dok su se ranije uglavnom koristili pleteni koševi iz kojih se med teško vadio. Uveo je i sustav seobe, odnosno premještanja košnica pokretnim kolima na mjesta gdje je bilo više paše.

Iz Janšina vremena potječe i tradicija oslikavanja košnica živim bojama, koja je uglavnom zamrla početkom 20. stoljeća. No, neki pčelari još je održavaju, ali više u turističke i promotivne svrhe.