Slovenski premijer indirektno prozvao Plenkovića: 'Mi nećemo opteretiti građane kao Hrvatska'

Tako je Golob istaknuo: "Glavna razlika između Slovenije i Hrvatske su porezi na robu. Jednostavno rečeno, PDV, odnosno ono što svi plaćamo. U Sloveniji imamo znatno nižu stopu upravo na poreze na robu nego susjedna Hrvatska"."To znači da si prosječni umirovljenik ili prosječno zaposleni u Sloveniji može priuštiti više za svoj euro. Ova koalicija neće opteretiti tri četvrtine svojih građana višim porezima na robu ili usluge zbog šačice bogatijih, kao što je slučaj u državi koju navodite kao primjer", dodao je i time na indirektan način prozvao vladajuću politiku u Hrvatskoj na čelu s Andrejem Plenkovićem.

Podsjetimo, ministar financija Marko Primorac rekao je u četvrtak da je proračun za iduću godinu realno planiran, s deficitom od 2,9 kako se ne bi zaduživalo buduće generacije, da sljedeće godine neće biti promjena u sustavu PDV-a, te da subvencionirana stopa za energente sigurno ostaje do ožujka. Upitan zašto je deficit državnog proračuna planiran na 2,9 posto dok dosta drugih država ima znatno veće planirane deficite, u izjavi nakon Vlade istaknuo je da svaki deficit podrazumijeva državno zaduženje te povećanje poreznoga tereta s današnje na buduće generacije.   "Nastojimo se zaduživati za investicije. Ako se te investicije provode određeni niz godina i od njih imaju korist buduće generacije, onda je pravedno da i one sudjeluju u financiranju tih investicija. Međutim, kada govorimo o tekućim rashodima - plaćama i mirovinama - tu govorimo o drugačijim mehanizmima", istaknuo je Primorac i dodao da se država neće zaduživati zbog povećanja plaća te tako prebacivati teret na buduće naraštaje.

Predsednik vlade dr. Robert Golob v @Drzavnizbor v odgovoru na poslansko vprašanje na temo razvojnega zaostanka Slovenije: Glavna razlika med Slovenijo in Hrvaško so davki na blago – po domače DDV oz. tisto, kar vsi plačujemo. V Sloveniji imamo prav pri davkih na blago bistveno… pic.twitter.com/6wqcI7baH4

— Vlada Republike Slovenije (@vladaRS) November 17, 2025

'Taj obuhvat je prilično širok'

Istaknuo je kako rashodi za plaće u javnim i državnim službama za iduću godinu iznose 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 350 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Naveo je i da država želi i dalje povećavati kreditni rejting i da će i dalje održavati aktualnu financijsku reputaciju.  Kazao je i da u skoroj budućnosti očekuje smanjenje inflatornih pritisaka, te da je proračun za narednu godinu realno planiran.  Upitan o mogućnosti korekcije stope PDV-a, uz ostalo je rekao da stope PDV-a, njihovo smanjenje ili povećanje i utjecaj povećanja ili smanjenja, ovisi i o ponašanju potrošača, ali i ponašanja onih koji utvrđuju cijene. Dodao je da je Ministarstvo financija analiziralo utjecaj smanjenja određenih stopa na cijene te utvrdilo da učinak nije bio onakav kakav je priželjkivan. Kada bi se hipotetski uvelo stopu PDV-a od 20 posto, vjerojatno bismo svjedočili povećanju cijena proizvoda koji su se oporezivali po sniženoj stopi, dok se vjerojatno ne bi smanjila cijena proizvoda koji su se oporezivali po stopi od 25 posto, barem ne u potpunosti, smatra on.

Novotny upozorio na ono što traje devet godina: 'To nikako ne mogu opravdati'

Naglasio je da su porezni rashodi u Hrvatskoj veliki, ali i da PDV od 25 posto svrstava Hrvatsku u sam vrh EU-a. Napominje, međutim, da pri tome treba imati u vidu snižene stope PDV-a, odnosno proizvode i usluge koje se oporezuju po sniženim stopama. "Taj obuhvat je prilično širok", kazao je ministar. "Daljnjih zahvata i snižavanja stopa PDV-a neće biti, posebno kada govorimo o sljedećoj godini", istaknuo je. Rekao je i da subvencionirana stopa od pet posto na niz energenata sigurno ostaje do trećeg mjeseca iduće godine, no namjera Vlade je da se postupno izlazi iz subvencioniranog režima, odnosno da se kretanje cijena sve više prepušta tržišnim okolnostima. Što se tiče pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi, rekao je da s obzirom na proračun i planirani 2,9 postotni deficit nema prostora za dodatne ustupke u odnosu na ono što je ministar rada Piletić predložio, a da se ne pređe razina deficita od tri posto. Podsjetio je da su u proteklih nekoliko godina rashodi za plaće značajno rasli te da je provedena reforma plaća u javnom sektoru, ali i da plaće više ne mogu rasti dinamikom kojom su rasle u proteklih nekoliko godina.