SLOVENSKI PRAVNI STRUČNJAK 'Moramo inzistirati na provedbi arbitražne presude, Hrvatska se ne iskazuje kao pravna država'

Slovenija na poduzetim i predviđenim mjerama, među kojima su i evidentiranje hrvatskih ribara koji prelaze u dio Savudrijske vale koji su arbitri dodijelili Sloveniji, te upozorenjima u vezi s članstvom Hrvatske u Schengenu i OECD-u mora ustrajati, jer se u međunarodnom pravu pasivnost može tumačiti kao odustajanje od prijašnjih pozicija, kazao je Pavliha.

I naši ribari žele miran suživot, ali ne na račun pravičnosti i onoga što pripada Sloveniji, kazao je Pavliha, dodajući da mu nije jasno zašto Hrvatska s tisućama kilometara morske obale i stotinama otoka ne pristaje da je većina Piranskog zaljeva slovenska, zajedno s pripadajućim koridorom prema otvorenom moru.

Hrvatska se po njegovim riječima u graničnom sporu sa Slovenijom ne iskazuje kao "pravna država" i vjerodostojna članica Europske unije, kazao je Pavliha, dodavši da Hrvatska do sada nije ispoštovala skoro nijedan bilateralni dogovor sa Slovenijom - počevši od sporazuma o "zajedničkoj obrani" iz 1991. godine, preko "parafiranog" sporazuma Drnovšek-Račan, pa sporazuma o štedišama Ljubljanske banke i nuklearci Krško, te da Hrvatske ima granična pitanja sa svim susjednim državama.

Kako vjerovati takvom partneru, upitao se Pavliha u emisiji Slovenskog radija.

U njoj su sudjelovali i novinar RTV Slovenija Drago Balažič, bivši dopisnik te kuće iz Zagreba, te Dragan Barbutovski, nezavisni analitičar i ekspert za pitanja Europske unije.
Balažič je kazao da je među razlozima političkog zaoštravanja i medijska retorika, te da hrvatski mediji često krivo prikazuju stajališta Slovenije, pa i proces koji je doveo do donošenja arbitražne presude.

Tako na primjer hrvatska javnost nije upućena i ne zna da je panel arbitara, nakon što su ga napustili slovenski i hrvatski arbitar, a službenica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik zbog arbitražne afere podnijela ostavku, odlučio da Slovenija doduše jest kršila arbitražni sporazum, ali da se arbitražni proces može nastaviti i okončati pravovaljanom presudom, upozorio je Balažič.

Kao drugi "primjer" navodne nevjerodostojnosti medija, Balažič je kazao da je u Hrvatskoj prenesen samo dio izjave koju je nakon prošlotjednog susreta u Bruxellesu sa slovenskim predsjednikom dao Jean-Claude Juncker, odnosno onaj dio koji odgovara hrvatskoj politici, naime da je granični spor bilateralne naravi i da ga mnogi europski čelnici uopće ne razumiju, ali ne i dodatno Junckerovo upozorenja da to nije samo bilateralni spor nego i europsko pitanje, te da EU ubuduće neće "uvoziti" granične sporove država koje kandidiraju za članstvo.

Barbutovski je kazao da je stajalište kako će EU inzistirati da potencijalne članice svoje sporove riješe prije ulaska u integraciju, te da neće "uvoziti" granične sporove ugrađeno i u strateški dokument Europske komisije koji već postoji u nacrtu, a trebao bi biti uskoro prihvaćen, s time da bi ga u svibnju usvojilo i Vijeće EU-a
U tom je dokumentu također preporuka da države koje kandidiraju za članstvo svoje sporove riješe ili arbitražom ili pred međunarodnim sudbenim ustanovama, kao što je Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu, naveo je Barbutovski.

Prema njegovu mišljenju, to dokazuje da i Europska komisija razmišlja "na sličan način" kao Slovenija koja se odlučila da s Hrvatskom riješi granično pitanje arbitražom, i to prije ulaska Hrvatske u EU, kazao je Barbutovski.