Slovenski politički vrh za pritisak na Hrvatsku da odustane od odbacivanja arbitraže

Ako sud EU-a u Luxembourgu ipak prihvati nadležnost za slovensku tužbu, suprotno mišljenju neovisnog odvjetnika koji je predložio da se proglasi nenadležnim, te ako se u nastavku tog postupka on završi u našu korist, doći će do pritiska na Hrvatsku da ipak provede arbitražnu odluku, kazao je slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar.

On je dodao da slovenska politika i javnost na tome moraju ustrajati i da tome nema alternative.

"Ne treba nam nikakav B plan, sasvim je jasno da Hrvatska mora provesti arbitražnu odluku. Inače se uvijek neka jaka država, danas Hrvatska, sutra možda Poljska ili Njemačka može odlučiti da neće poštovati pravo", kazao je Cerar.

U suprotnom slučaju, "ako ne prevladaju europsko i međunarodno pravo, onda je to pobjeda političke moći nad argumentom prava i takve članice EU-a ne zaslužuju mjesto u europskoj integraciji", rekao je Cerar, navodi ljubljansko "Delo".

Slovenski šef diplomacije koji je tužbu protiv Hrvatske zbog neprovedbe arbitražnog rješenja podnio prije godinu i pol dana, na kraju mandata vlade kojoj je predsjedavao, pozvao je na političko jedinstvo u Sloveniji u nepopustljivosti pri obrani arbitražnog rješenja i stava da se s Hrvatskom može razgovarati samo o provedbi arbitraže, a ne o samom graničnom pitanju na bilateralnoj razini.

Inzistiranje na provedbi arbitraže kao dvostrane obveze Slovenije i Hrvatske i tumačenju da je arbitražna presuda dio međunarodnog i europskog prava čuli su se i u izjavama predsjednika države Borut Pahor, te premijera Marjana Šareca koji isključuju mogućnost da se s Hrvatskom o granici povede bilateralan dijalog "od nulte točke".

U razgovoru za Slovenski radio na problem rješavanja graničnog pitanja i početak postupka u tužbi Slovenjije pred sudom EU-a u Luxembourgu, osvrula se i bivša veleposlanica Slovenije u Zagrebu Smiljana Knez, sada na mjestu savjetnice za vanjsku politiku predsjednika  Pahora.

Ona drži da bi Hrvatski sabor trebao promijeniti svoju odluku o izlasku iz arbitražnog postupka jer se prema njenim riječima i prije odlučivao za promjenu nekih svojih odluka i zakona.

Kaže da je u Hrvatskoj glede arbitraže stalno "mnogo emocija", pa se to pitanje sada u kampanji za predsjedničke izbore koristi i vladajuća koalicija s HDZ-om, dok je kako smatra u Sloveniji pitanje arbitražnog sporazuma prošlo i referendum te o tome postoji manje napetosti i konsenzus.

Sam arbitražni sporazum sklopljen između Slovenije i Hrvatske pred ulazak Hrvatske u EU bio je zapravo svojevrstan "kompromis", no u slovenskoj politici postoji razumijevanje za kompromise dok je "južno od Slovenije", kako je rekla, ta spremnost slabo izražena i postoji samo logika "potpune pobjede" ili poraza.

Ako EU ne bude djelovala na Hrvatsku da prihvati provedbu arbitražnog sporazuma, onda će to negativno djelovati na države u regiji zapadnog Balkana koje su opterećene graničnim i drugim prijeporima, jer one neće prihvaćati kompromise niti potrebu da se provodi vladavina prava i poštuju međusobni dogovori, ocijenila je Knez.