Slovenski partizani traže reparacije od Njemačke, Mađarske i Italije

"To se pitanje u zadnje vrijeme ponovo postavlja i to sasvim opravdano jer je 70 godina nakon oslobođenja već krajnje vrijeme da se naplata te štete ostvari", navelo je u pismu Ceraru Udruženje boraca Narodno-oslobodilačkog rata (SUBNOR), dodavši da su druge europske države to pitanje s Njemačkom i drugim zemljama već odavno riješile.

"Radi se o nedvosmislenoj obvezi države i to bez obzira na to kako su sada regulirani odnosi s Italijom i Mađarskom, te bez obzira na ishod potraživanja prema Njemačkoj", naveli su partizanski veterani koji traže da se u odbor za pripremu zakona o reparacijama uključe i njihovi predstavnici.

Podsjećajući da je slično nedavno zahtijevala nova ljevičarska grčka vlada, pitanje o mogućoj naplati ratnih reparacija od današnje Njemačke Ceraru je prije dva tjedna pitanje u parlamentu postavila i oporbena Udružena lista (ZL), ali je Cerar rekao da sada nije za to pravo vrijeme i da je Njemačka slovenska saveznica u Europskoj uniji i NATO-u.

"Pitanje ratne odštete nije konačno regulirano, ali je Slovenija ulaskom u EU i tijesnim povezivanjem s Njemačkom donijela prijelomnu odluku da prevlada podjele i nasljeđe II. svjetskog rata", kazao je tada Cerar, dodavši da vrijeme za razgovore s Njemačkom o tom pitanju nije pravo, jednako kao niti s Mađarskom i Italijom.

Slovenija u tome neće oponašati "simplificirane recepte" koji se pojavljuju ponegdje drugdje u Europi, kazao je Cerar.

Ivica Žnidarič, predsjednica udruge slovenskih žena čije su obitelji u vrijeme II. svjetskog rata prognane iz njemačke okupacijske zone, kazala je da Slovenija jedina od europskih država nije s Njemačkom riješila pitanje ratne odštete. Smatra da sporazum Tito-Brandt kojim je to pitanje navodno riješeno povoljnim njemačkim kreditima tadašnjoj Jugoslaviji nije sasvim zatvorilo pitanje odštete žrtvama i da bi Njemačka Sloveniji trebala isplatiti najmanje 3,5 milijarde eura.