Slovenski parlament o prijedlogu da se onemogući isplata hrvatskim državljanima iz NLB-a

Prijedlog su podnijele Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina. One traže traže da se posebni amandman na ustavni zakon iz 1994. godine, kojim je osnovan NLB te njegova bilanca odvojena od "stare" Ljubljanske banke i njezinih obveza prema staroj deviznoj štednji, donese što prije, s obzirom na skoro raspuštanje parlamenta i sazivanje parlamentarnih izbora krajem svibnja ili početkom lipnja.

Prema prijedlogu oporbe, NLB bi se obvezao da ne smije isplaćivati zahtjeve temeljem pravnomoćnih presuda hrvatskih sudova, a ako bi do isplate s njezinih računa u Hrvatskoj ili ovrhom imovine ipak došlo, Slovenija bi morala poduzeti "kompenzacijske mjere" na imovini hrvatskih poduzeća u Sloveniji u istoj visini.

Kompleks dilema oko najveće slovenske banke koja je u 100-postotnom vlasništvu države postao je jedna od najvažnijih tema pred ovogodišnje parlamentarne izbore. Opozicija tvrdi da je Cerarova vlada propustila sve rokove za privatizaciju te banke, što je obveza koju je prema Europskoj komisiji prihvatila prijašnja vlada, zbog čega banci i Sloveniji prijete moguće sankcije.

Cerar pak tvrdi da je dvogodišnju odgodu za prodaju 75 posto njezinih dionica njegova vlada morala zatražiti jer su konzultanti za inicijalnu javnu prodaju njenih dionica (IPO) ocijenili da bi zbog neriješene problematike stare devizne štednje njezina vrijednost u sadašnjem trenutku bila manja za nekoliko stotina milijuna eura.

Osim toga, svoj rad završava nekoliko istražnih povjerenstava koja se bave radom NLB-a u vrijeme financijske krize, kad je u banci nagomilano mnogo loših kredita. Oporba zahtijeva da se izvješća parlamentarnih povjerenstava u vezi s NLB-om zaključe i predaju policiji, te državnom odvjetništvu, tvrdeći da je u banci bilo mnogo loših poslovnih praksi, pa i kriminala za koji nitko nije odgovarao iako je NLB zbog tadašnjih teškoća morala dokapitalizirati država.

Nekadašnji slovenski ustavni sudac Ciril Ribičič izjavio je za poslovni list "Finance" da bi donošenje ustavnog zakona koji predlaže oporba moglo biti sporno s aspekta slovenskog i europskog prava, te da bi eventualno donošenje protumjera protiv hrvatskih poduzeća moglo voditi u "ekonomski rat", iako je, i po njegovu mišljenju problematika stare devizne štednje iz vremena bivše SFRJ "sukcesijsko" pitanje, što je i službeni stav Ljubljane.