Slovenski bankarski sektor s većom dobiti, ali i dosta loših kredita

Ukupna neto dobit slovenskih banaka u prvih devet mjeseci od 162 milijuna kuna povećana je na godišnjoj razini za gotovo 34 posto.

Boljem poslovnom rezultatu slovenskog bankarstva pridonijeli su snižavanje troškova i manje rezervacije za riskantne kredite, navode u udruzi slovenskih banaka, ali udio kredita čija naplata kasni više od 90 dana još uvijek je relativno visok. U rujnu su takve riskantne tražbine činile 11,1 posto ukupnog kreditnog portfelja banaka, što je za 0,1 posto manje nego lani. Među kreditima odobrenih gospodarskim tvrtkama takvih je tražbina 17,6 posto.

Unatoč tome što je Slovenija prije dvije godine sanirala banke svježim sredstvima, a najveći dio njihovih riskantnih potraživanja (non operating loans) prebacila na tzv. lošu banku, državnu ustanovu koja te tražbine treba prodati investitorima po što povoljnijoj cijeni, udio loših kredita još je uvijek visok. Prema analizi Europske regulatorne agencije za banke (Eba), takvih je kredita u slovenskom bankarstvu za više od 5,5 milijardi eura, što Sloveniju stavlja na neslavno drugo mjesto članica

EU-a koje imaju taj problem, a više kontaminiranih kredita u svojim bilancama imaju samo ciparske banke, navodi u srijedu ljubljansko Delo.