Slovenska vlada podržava prijedlog oporbe o zaštiti NLB-a od hrvatskih sudova

Kako je navedeno u priopćenju za javnost vlade Mire Cerara, bitno u vezi s mogućnošću donošenja posebnog ustavnog zakona za zaštitu NLB-a od presuda hrvatskih sudova je da se potvrdi "dosadašnje stajalište" Slovenije glede NLB-a i problematike stare devizne štednje iz vremena Jugoslavije.

To stajalište je, navodi se u priopćenju, da NLB nije pravna sljednica "stare" Ljubljanske banke jer je slovenski ustavni zakon iz 1994. uspostavio "dvije potpuno odvojene banke", te da je stara devizna štednja sukcesijsko pitanje koje se može riješiti samo dogovorno sa svim sljednicama bivše SFRJ.

U skladu s time, kako se navodi, čvrsto je stajalište Slovenije da hrvatski sudovi u vezi s prenesenom deviznom štednjom "arbitrarno i nedosljedno" tumače slovenski ustavni zakon o Ljubljanskoj banci, a istodobno bivšoj  Ljubljanskoj banci Zagreb "odriču" pravo u vezi s postupcima koje je pokrenula u Hrvatskoj vezano na svoje tražbine.

Kako se navodi u priopćenju, vlada Mire Cerara spremna je sudjelovati u traženju rješenja za zaštitu imovine NLB-a i podržava ciljeve zakonskog rješenja koje je dala oporba, no dodaje da sredstva koja će u konačnici biti upotrebljena moraju biti u skladu sa "slovenskim ustavom, međunarodnim pravom i pravnom stečevinom EU-a", zbog čega će zakonski prijedlog što su ga uložili zastupnici Slovenske demokratske stranke (SDS) i stranke Nova Slovenija (NSI) biti potrebno doraditi.

Spomenute su stranke predložile da parlament u sadašnjem sastavu, prije svog raspuštanja zbog skorih parlamentarnih izvora, donese ustavni zakon kojim bi se Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) koja je u 100-postotnom vlasništvu države, zabranila bila kakva isplata prema rješenjima hrvatskih sudova, u slučajevima koji se vode u tužbi Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke protiv NLB-a, a vezano za prenesenu deviznu štednju hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci Zagreb.

Prijedlog ustavnog zakona koji su predložile te dvije stranke predviđa i "financijske kompenzacije" koje bi na imovini hrvatskih poduzeća u Sloveniji koja su u državnom vlasništvu mogla provoditi slovenska financijska uprava ako bi do ovrha na imovini NLB-a u Hrvatskoj zbog pravomoćnih rješenja u tužbama protiv NLB-a zbog stare devizne štednje ipak došlo.

Rasprava o takvom zakonskom prijedlogu u ponedjeljak je započeta na ustavnoj komisiji u parlamentu jer je za prijedlog takvog zakona potrebna dvotrećinska većina i kompliciran postupak inicijative za promjenu ustava.

Oporba inzistira da se unatoč vremenskom tjesnacu zbog parlamentarnih izbora koji se očekuju krajem svibnja ili početkom lipnja ustavni zakon potvrdi što prije.
Za to će - navode poznavatelji slovenskog zakonodavnog sistema - biti potrebno nekoliko sjednica ustavne komisije i barem dvije izvanredne sjednice parlamenta.