Slovenija: Vlada i oporba različito o problemu izbjeglica

Sjednica, kojoj prisustvuje više ministara i na kojoj je nazočan i premijer Miro Cerar, odvijala se u početku iza zatvorenih vrata, a izvješće o situaciji i potencijalnim rizicima za slovensku nacionalnu sigurnost dali su predstavnici policije i obavještajnih službi.

U otvorenom dijelu pokazala se razlika u gledanjima na to kako Slovenija treba reagirati u budućnosti ako problem s migracijskim tokovima preko Slovenije eskalira, na što su posebno upozoravali zastupnici oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS), koju vodi bivši premijer Janez Janša. Dok slovenska oporba tvrdi da kontrolu granica u očekivanju novih migranata treba zaoštriti, ne isključujući i korištenje vojske, vladajuća većina navodi da policijske snage dobro obavljaju zadatak i kontroliraju stanje.

Predsjednik parlamenta Milan Brglez, član stranke premijera Cerara, kazao je da Slovenija u sadašnjem trenutku treba objedinjeno djelovanje vlade i oporbe te je ocijenio da slovenska policija za sada korektno vrši svoje zadaće i da nije potrebna "dodatna militarizacija" jer Slovenija mora poštovati svoj ustav i ljudska prava te se tako ponašati i prema izbjeglicama i zahtjevima za azil. Takvo jedinstveno djelovanje još je potrebnije Europskoj uniji koja je sada razjedinjena, naveo je Brglez.

"Ono što sada vidimo je da solidarnosti u izbjegličkoj krizi nema i svaka država postupa na svoj način", kazao je Brglez, upozoravajući da Slovenija ne smije postupati slični nekim drugim tranzicijskim državama koje grade ograde na granicama sa susjednim državama i odbijaju primiti mogućnost prihvata migranata prema određenim kvotama.

"Ako Europa ne nađe zajedničku politiku i solidarnost, njen će ugled padati i njena budućnost nije dobra", ocijenio je Brglez.

Zastupnici vladajuće koalicije i više ministara u Cerarovoj vladi ocijenili su da postoji mogućnost da će i ubuduće dio izbjeglica u centar Europe dolaziti preko Slovenije, ali su isticali da u zemlji nema izvanrednog stanja i da policija i civilna zaštita kontroliraju situaciju.

Govoreći u otvorenom dijelu zasjedanja ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je da kriza s migrantima i izbjeglicama još nije zaobišla Sloveniju, iako je najveći dio izbjeglica u prolazu kroz nju već napustio sabirne centre i prešao u Austriju i Njemačku. Kriza u Siriji mogla bi potrajati još četiri godine ili više pa će politiku prema izbjeglicama trebati prilagođavati situaciji, ocijenio je Erjavec.

"Prema crnom scenariju, u Sloveniju bi moglo doći više tisuća ljudi, čemu treba prilagoditi sigurnosnu politiku i planove te osigurati za njihovo izvođenje potrebna sredstva", naveo je šef slovenske diplomacije.

Prema riječima Branka Grimsa, predsjednika parlamentarnog odbora za kontrolu sigurnosnih službi i člana stranke oporbenog čelnika Janeza Janše, kriza s izbjeglicama u Europi će eskalirati i nastaviti se, a Slovenija ne smije biti naivna i treba računati i na mnogo veći val izbjeglica od onoga koji je se dotaknuo.

"Ovo je bila samo uvertira, treba znati da je Sloveniju u najvećoj mjeri rasteretila Mađarska, koja nije zatvorila svoju granicu s Hrvatskom", kazao je Grims, upozorivši da bi se to moglo promijeniti pa bi veći migracijski valovi putovali preko Slovenije, na što se treba pravodobno pripremiti.

"Može se očekivati da će slijedeći migracijski val biti mnogo veći jer se na odlazak u Europu navodno priprema još pola milijuna ljudi", kazao je Grims.

Izvanredno zasjedanje slovenskog parlamenta o izbjegličkoj krizi popodne se nastavlja, a očekuje se da će oporba i vladajuća većina na kraju prihvatiti usklađene zaključke.

Zastupnik oporbene demokršćanske Nove Slovenije (NSI) Jože Horvat rekao je da se kao demokršćanin ne boji muslimana i nema predrasuda, ali je problematizirao moguću infiltraciju islamskih militanata u Europu putem izbjergličkog vala , koji bi tako bili prijetnja Europskoj uniji. Oporbeni zastupnici zatražili su od premijera Mire Cerara da na današnjem summitu EU-a postavi zahtjev da Slovenija dobije dodatna sredstva za čuvanje vanjske, šengenske granice EU-a te upozorili da svi koji kreću sadašnjim migrantskim valom nisu izbjeglice te da bi se prave izbjeglice koje bježe iz ratom zahvaćenih područja trebali smjestiti u prvu sigurnu zemlju u susjedstvu nakon izlaska iz svoje zemlje.