Slovenija: Ograda uz Čabranku ne prejudicira konačno granično rješenje

"Hrvatskoj smo strani u prošlosti već više puta pojasnili da je cilj postavljanja tehničkih prepreka kontroliranje iregularnih migracija. Ta mjera ne prejudicira granicu niti ugrožava rad arbitražnog suda", navedeno je u e-mail odgovoru slovenskog ministarstva na upit Hine o hrvatskoj noti i nezadovoljstvu dvaju naselja uz Čabranku čije će parcele ostati iza panelne ograde ako se ona postavi dolinom Čabranke i na onim mjestima gdje se njen vodotok ne podudara s katastarskom granicom Slovenije i Hrvatske.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kazao je u ponedjeljak ujutro da je Hrvatska uputila diplomatsku notu Sloveniji zbog podizanja žičane ograde uz rijeku Čabranku na teritoriju koji je katastarski hrvatski.
"Čim smo saznali za to, 16. studenoga, uputili smo diplomatsku notu slovenskoj strani, a sada ćemo to, pošto nismo dobili odgovor, podići na ministarsku razinu", rekao je novinarima u Zagrebu Stier koji u petak treba doći u već najavljeni posjet Ljubljani.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini potvrdilo je da je prošle srijede primilo hrvatsku notu, te da će na nju odgovoriti "u primjereno vrijeme".

Hrvatska se nota, kako su naveli, odnosi na područje koje se nalazi "uz Čabranku, u (slovenskoj) općini Osilnica".

Općina Osilnica je pogranična slovenska općina, jedna od najmanjih. Tvrdnjom kako je parcela koja se vodi u hrvatskom katastru zapravo u slovenskoj općini, slovenske vlasti i dalje konzekventno iznose svoje gledište po kojemu granica s Hrvatskom nije definitivno određena sve dok je ne utvrdi međunarodna arbitraža ili međudržavni sporazum.

Stanovnici hrvatskih naselja uz Čabranku, Plešca i Zamosta, izjavili su međutim ovih dana za hrvatske medije da se pripreme za ogradu od strane slovenskih vlasti postavljaju na njihovoj zemlji koje na drugoj obali Čabranke imaju desetak hektara, te da su na to upozoravali hrvatske vlasti, ali i ministarstva u Ljubljani, ali bez pravog odgovora.

U jeku lanjske izbjegličke krize više se puta dogodilo da su protumigrantske prepreke "ušle" na teritorij u hrvatskom katastru, na primjer uz rijeku Sutlu.

Zbog toga je tadašnja vlada Sloveniji upućivala diplomatske note na koje se odgovaralo na isti način - da žica ne prejudicira definitvno granično rješenje koje treba odrediti arbitraža.

Unatoč tvrdnjama hrvatske strane da je arbitraža nepovratno kompromitiran proces, Ljubljana smatra da arbitri moraju nastaviti svoj rad i donijeti konačno rješenje što bi ga obje zemlje morale priznati.

Slovenija je u jesen prošle godine počela postavljati žičanu ogradu koja je na nekoliko mjesta prešla u hrvatski katastar. Tadašnja vlada Zorana Milanovića uputila je zato Sloveniji nekoliko prosvjednih nota i zahtijevala njeno uklanjanje s tih mjesta, do čega nije došlo.

I tada je iz Ljubljane stizalo pojašnjenje kako je riječ o privremenoj mjeri zbog izbjegličke krize i da mjesta gdje je ograda postavljena ne prejudiciraju granicu.

Isto pojašnjenje dobili su proljetos u Ljubljani prilikom odvojenih posjeta predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova prošlog je mjeseca najavilo da će se postavljanje panel metalnih ograda i barijera na granici s Hrvatskom nastaviti jer opasnost da se ponovi lanjska migracijska kriza još nije minula.
Pri tome se kao glavni argument obično navodi neizvjesnost hoće li sporazum EU-a i Turske o zaustavljanju ilegalnih migracija biti ispoštovan. No, neki u ustrajanju da prepreke ostanu vide i posredni pritisak Ljubljane da se ubrza rješenje graničnog pitanja.

Slovenija ne pristaje na tumačenje da je arbitražni postupak nakon skandala s otkrivenom komunikacijom dužnosnice slovenskog MVP-a s arbitrima nepovratno kompromitiran i da je potreban novi način za traženje rješenja nego smatra da će arbitri donijeti konačan pravorijek o granici.