Slovenija: migranti će dolaziti preko prijelaza Gruškovje-Macelj

Dok ih slovenska policija ne evidentira i ne razvrsta, izbjeglice bi bili smješteni u nekadašnju natkrivenu hladnjaču površine 500 četvornih metara te na oko dodatnih 5000 četvornih metara asfaltiranih vanjskih površina na kojima su i sanitarni čvorovi, a tu bi se moglo smjestiti oko 300 izbjeglica i migranata. Njima bi se, po planu ministarstva unutarnjih poslova i Crvenog križa, odmah ponudila hrana, odjeća i medicinski pregledi, tu bi se mogli odmoriti i biti evidentirani kod policijskih službenika te onda upućeni u predviđene prihvatne centre po državi.

Ravnatelj slovenske uprave za zaštitu i spašavanje Darko But izjavio je da vjeruje kako će se Slovenija dostojno skrbiti za izbjeglice ako oni dođu do Podlehnika jer su Slovenci to činili i u prošlosti, kada su iskazivali solidarnost.

U srijedu je dopremljen i dio šatora, postelja i druge opreme za mogući privremeni smještaj izbjeglica u Brežicama i Postojni, a do kraja tjedna trebao bi biti uspostavljen i prihvatni centar u Gornjoj Radgoni.

Osnovni je problem, s kojim se kod mogućeg dolaska većeg broja izbjeglica, susreće Slovenija taj da čvrstih kapaciteta za smještaj nema dovoljno pa bi većina migranata i izbjeglica boravila u šatorima.

U vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH ranih 90-ih godina Slovenija je doduše primila više desetaka tisuća izbjeglica, ali se radilo većinom o ljudima koji su u Sloveniji imali rodbinu ili prijatelje, dok je ostatak bio smješten u vojnim objektima nekadašnje JNA, koji su u međuvremenu većinom zanemareni i nisu prikladni za smještaj ljudi u nevolji.

Prema planu koji je slovenska vlada razradila početkom rujna, izbjeglice i migranti koji pristignu u Sloveniju bit će popisani i registrirani kod policije, a onda razvrstani u tri kategorije.

U prvoj su oni koji bi zatražili azil, a vjeruje se da njih ne bi bilo puno jer Sloveniju doživljavaju kao tranzitnu državu na putu prema Austriji i Njemačkoj. Oni bi u slučaju da zatraže azil u Sloveniji mogli ostati dok se njihova molba ne riješi.

U drugoj skupini našli bi se oni koje po Dublinskoj uredbi treba vratiti u zemlju iz koje dolaze ili u zemlju iz koje su u Sloveniju ušli, bez obzira dolaze li iz kriznih područja ili ne, a u trećoj oni koji su doduše ušli ilegalno u državu, ali je jasno da ih nije moguće vratiti pa bi dobili dopuštenje za privremeno zadržavanje u Sloveniji.

Raniji plan slovenske vlade je predviđao koncentraciju ilegalnih migranata i izbjeglica u šest sabirnih centara: Gradu, Podlehniku, Lendavi, Brežicama, Črnomelju i Ilirskoj Bistrici, odakle bi se onda upućivali naprijed.

One koji bi ostali u Sloveniji jer bi išli u druge zemlje ili ne bi mogli biti vraćeni temeljem ugovora o readmisiji sa susjednim državama, smjestilo bi se u centru za strance u Postojni, koji ima relativno male kapacitete prihvata.