Slovencima bliža manjinska vlada nego ponovni izbori

Većina od 51,4 posto ispitanika u anketi navela je da podržava što skorije formiranje vlade, iako ona bila i manjinska, dok ih se 33,1 posto izjasnilo za nove prijevremene izbore.

Anketa o rejtingu koju agencija Ninamedia radi svakog mjeseca pokazala je uz to da se odnosi snaga među političkim strankama ni nakon izbora u lipnju nisu bitno promijenili pa bi vladu i nakon novih izbora bilo teško sastaviti.

Kad bi novi izbori bili već sada, na njima bi relativni pobjednik opet bila stranka bivšeg premijera Janeza Janše s 24 posto glasova, ali opet bez realnih partnera za formiranje desne vlade, jer bi na drugom mjestu bili socijaldemokrati (SD) Dejana Židana, a na trećem Lista Marjana Šarca, dok bi demokršćanska Nova Slovenija (NSI), kao mogući Janšin partner, dobila manje nego na lipanjskim izborima.

To znači da bi postupak formiranja nove vlade i u slučaju novih izbora također bio dug i s neizvjesnim ishodom pa su birači skloniji tome da Šarec formira manjinsku vladu koju će iz oporbe podržavati Ljevica (L), stranka koja nije s njime u koaliciji, nego će s budućom vladom surađivati "po projektima" u vezi sa svakim predloženim zakonom, iz čega neki iščitavaju nestabilnost buduće vlade.

Šarec je u petak na tajnom glasovanju dobio 55 od 90 glasova u parlamentu i postao mandatar za sastav nove vlade koju će, uz njegovu stranku, činiti još Socijaldemokrati (SD), Stranka modernog centra (SMC), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i Stranka Alenke Bratušek (SAB).

Njegov je izbor omogućen odlukom Ljevice (L) koja ne želi ući u vladu, ali je kod Šarčeva izbora za premijera dala novoj koaliciji odlučujućih devet glasova svojih zastupnika.

Šarec sada u roku od dva tjedna mora parlamentu predložiti listu svojih ministara, a ako prođu na ispitivanjima u parlamentarnim odborima i ponovno glasovanje o cijeloj vladi, Šarčeva bi koalicija mogla preuzeti vlast sredinom rujna, čime će prestati mandat sadašnje tehničke vlade Mire Cerara.