Slovenci počeli pisati o problemu koji je u Lijepoj Našoj uzeo maha: 'Stigla je iz Hrvatske'

Jeste li i vi primijetili čudne prozirne insekte koji padaju s drveća na vas? Ovo je primjer alohtone vrste koja se u nekoliko godina uspjela jako proširiti. Pogotovo u glavnom gradu suočeni su s najezdom ovih alohtonih stjenica koje su zbog svog izleda koji podsjeća na čipku prozvane hrastovom čipkom, piše 24ur.

Za ljude, prema dosad poznatim činjenicama, ne bi trebalo biti opasnosti. Slovenske šume su više ugrožene, jer stjenica isisava lisni sok hrastovog lišća, što uzrokuje prerano posmeđivanje hrastovih krošnji. "Kakav će biti dugoročni utjecaj hrasta čipke na slovenske šume za sada je teško predvidjeti, ali zbog velike gustoće i velikog potencijala s pravom možemo biti zabrinuti", ističe Barbara Piškur s Šumarskog instituta Slovenije.

Stjenica će dugoročno, kaže, utjecati na slabljenje stabala. Kako je pojasnila dr. Piškur, koji upozorava da je pojava najopasnijih alohtonih organizama u šumama samo pitanje vremena, hrastova čiparka u Europu je unesena iz Sjeverne Amerike oko 2000. godine: "U Sloveniji smo prvi primijetili hrastovu čiparku (njezin latinski naziv je Corythuca arcuata) 2016. godine na granici s Hrvatskom, točnije u okolici Brežica, gdje se prvi put proširila među drvećima hrasta".

FOTO: Pixabay

Nema opasnosti za ljude

Najvjerojatnije je, dodaje, stigla iz Hrvatske prirodnim putem, ali i kao slijepi putnik kroz promet, prijevoz robe i slično. Podsjetimo, ovo ljeto se puno pisalo o mrežastoj stjenici platane (Corythuca ciliata) i hrastovoj mrežastoj stjenici (Corythuca arcuata), koje stalno "napadaju i grizu" građane u Hrvatskoj u potrazi za hranom.

Nevidljive štetočine došle u susjedstvo: Nemilosrdno vrebaju noću i napadaju ruke i noge

Boravak u prirodi često zbog njih bude neugodan jer preplave odjeću i kožu, ali osim moguće alergijske reakcije, opasnosti za ljude, tvrde stručnjaci, nema. Inače, platanina i hrastova stjenica uvezene su iz Sjeverne Afrike u Europu i od tada se šire. Platanina stjenica prvi put je registrirana u Italiji, u okolici Padove, tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća, a hrastova se pojavila negdje oko 2000. godine, dok su se hrastove stjenice koje su prije dvije godine stigle do Zagreba već proširile dalje. Tako su nedavno zabilježene i u Sloveniji i u Austriji.