Šefovi država u Europi sve su češće vjernici i ne boje se o tome govoriti

Novost je da države koje su do nedavno imale ateističke ili agnostičke lidere, poput Hrvatske, sada imaju na čelu vjernike. Čini se da će u Francuskoj ove godine vjernik zamijeniti ateističkog predsjednika. U Europi je već počeo veliki politički povratak kršćanstvu.

Tri države koje su prema Gallupovu istraživanju od prije nekoliko godina imale najmanji postotak vjernika – 66 posto u Velikoj Britaniji, 59 posto u Njemačkoj i samo 53 posto u Francuskoj – vode ili će od ove godine voditi vjernici.

Britanska premijerka Theresa May, kći anglikanskog pastora, nije prva vjernica, jer su to bili i njezini prethodnici, ali prva je koja je progovorila o tome kako kršćanska vjera utječe na političke odluke i kako leži u “pozadini svega što radi”. Osudila je praksu nekih poslodavaca koji su počeli, u duhu političke korektnosti, izbjegavati slavljenje Božića.

Kći luteranskog pastora je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je kršćanskim naukom opravdavala stav prema imigrantima, dok je njemački predsjednik Joachim Gauck i sam bio luteranski pastor u Istočnoj Njemačkoj. Ipak, najveća promjena očekuje se ove godine u Francuskoj. Predsjednik Hollande, iako odgajan u katoličkoj vjeri, došao je do točke kada vjeruje da Bog ne postoji, kako je sam rekao, no on je na odlasku. Katolik François Fillon, kandidat konzervativaca, jedini ima šanse protiv još jedne vjernice, Marine Le Pen.

Sekularizam u Europi brani estonska predsjednica Kersti Kaljulaid koja u njemu vidi “odgovor na opasnost stranih religija”. Za razliku od nje, premijer Jüri Ratas kaže kako ne ide svake nedjelje u crkvu, ali da u teškim trenucima moli.

Premijerka Erna Solberg i prije preuzimanja dužnosti u Norveškoj otkrila je kako se osjeća vjernicom. Premijer Finske, Juha Petri Sipilä – pripada Svijetu mira (Rauhan Sana), maloj kongregaciji u okviru laestadijanizma, konzervativnog luteranskog pokreta nastalog u Laponiji u 19. stoljeću. Najkonzervativnija struja zabranjuje predbračni seks, alkohol, šminku, nakit, TV, kontracepciju, ples.

Vjernicima, ali izvan institucionalne religije, smatraju se predsjednik Islanda Guðni Jóhannesson koji je Katoličku crkvu napustio “nezadovoljan kasnim odgovorom na slučajeve pedofilije” te predsjednik Letonije Raimonds Vējonis. On je pak sljedbenik religije poštivanja prirode i slavljenja Zemlje – paganizma – kako svoju vjeru nazivaju njegovi suvjernici u Hrvatskoj, inzistirajući na tom terminu koji ih odvaja od termina pogana i poganstva, koji su, objašnjavaju, bremeniti predrasudama, donosi Večernji list.