Šef diplomacije EU priznao da nema više puno mjesta za sankcije Rusiji: Potrebno je pružiti drugu vrstu podrške Ukrajini

"Ne možemo više mnogo učiniti u smislu sankcija, ali možemo nastaviti povećavati financijsku i vojnu podršku. Bilo bi neobično da godinu dana nakon početka invazije još uvijek imamo mnogo opcija na stolu. Išli smo korak po korak, i sve smo radili sitnim pomacima - možda katkad previše sitnim", rekao je Borrell za Euractiv u Stockholmu, nakon sastanka ministara za obranu iz država Europske unije.

U proteklih godinu dana EU je odobrila 10 paketa sankcija protiv Moskve kojima je cilj bio otežati financiranje rata i rusku nabavku tehničke opreme i rezervnih dijelova koji se koriste za naoružanje u borbama protiv Ukrajine.

"Ali doista, sad smo je prošlo godinu dana od invazije, i došli smo do zadnje stepenice. asad nam treba dogovor o dvije milijarde eura - ako to ne bude dovoljno, onda ćemo se vratiti na to i izdvojiti više jer ne znamo koliko streljiva možemo kupiti s te dvije milijarde eura- To ovisi o konačnoj cijeni i isporuci, a i potrebe će se mijenjati kako se bude mijenjalo i stanje na terenu", priznaje Borrell. 

Upitan bi li plan Europske unije da se zajednički nabavlja streljivo za Ukrajinu mogao ići i dalje od kupnje topničkih granata i možda uključiti teže naoružanje, Borell kaže da EU "može biti jednako brza i za druge potrebe". 

"Danas tamo imamo rat iscrpljivanjem. Sutra ćemo možda imati dinamičan rat u kojem ima puno kretanja, a onda će i troškovi i potrošnja streljiva biti puno manji. Prilagođavamo se situaciji koja se stalno na terenu mijenja", kaže. 

Borrell upozorava da će, u slučaju da se članice EU slože o dodatnom izdvajanju od dvije milijarde eura za streljivo za Ukrajinu, tzv. Europski mirovni instrument (EPF) trebati više sredstava za sve ostalo, "širom svijeta, i čak i za Ukrajinu". 

Na pitanje može li EU izbjeći "vatrogasni" pristup da se svako malo mora izdvajati dodatni novac ovisno o potrebama, šef europske diplomacije kaže da je to nešto o čemu trebaju uskoro odlučiti države članice.

"Pitanje glasi: Želimo li nastaviti koristiti taj alat za naoružavanje Ukrajine, te kako podržati vojske naših partnera, primjerice u Africi? Imamo mnogo obaveza. Želimo li biti globalni igrač? Onda to košta novaca, a države članice o tome moraju odlučiti", rekao je. 

EU je u potrazi za zemljama koje nisu članice koje bi se mogle pridružiti planovima za naoružanje Ukrajine. Norveška je već izrazila interes, a i Kanada razmatra tu mogućnost.

Međutim, članice EU nisu suglasne oko pitanja treba bi u to uvlačiti treće zemlje, a osobito tu prednjači Francuska koja zagovara zajedničko financiranje fonda iz kojeg bi se plaćala nabavka streljiva proizvedenog u EU.

Europska industrija prva će dobiti novac

Borrell kaže da će prvih milijardu eura otići europskoj industriji oružja, "jer imamo europske proizvođače koji mogu proizvoditi tu vrstu streljiva". 

Na kritike da bi svojim doprinosom Europa mogla ispasti patuljak u odnosu na treće zemlje poput SAD-a ili Velike Britanije - koje bi same mogle brže isporučiti streljivo Ukrajini - Borrell odgovara da "ako se vidi da postoji potražnja iza koje stoji novac, onda će i europska industrija proizvoditi veće količine". 

"Kompanije se prilagođavaju potražnji. Ako postoji potražnja, industrija reagira. Ako nema rješive potražnje i ako je nejasno koliko nečeg treba proizvesti, onda oklijevaju s povećanjem proizvodnih kapaciteta. Zato zajedničkom nabavom šaljemo moćnu poruku industriji - ovo je naša potražnja", zaključuje Borrell.