dobri odnosi

SASTANAK PREDSJEDNICE I RUMUNJSKOG PATRIJARHA Upoznala ga s manjinskom zajednicom Istrorumunja ili Ćića

Autor

iz/h

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja boravi u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj, sastala se u utorak s patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Danielom te održala predavanje na Bukureštanskom sveučilištu pod naslovom "Doprinos Hrvatske konsolidaciji Europe".

03.10.2017. u 14:48
Ispiši članak

U razgovoru s patrijarhom Danielom hrvatska je predsjednica osobito naglasila dobre odnose između Katoličke crkve u Hrvatskoj i Rumunjske pravoslavne crkve, podsjetivši da je u travnju ove godine maloj rumunjskoj zajednici omogućeno u jednoj katoličkoj kapelici u Zagrebu redovito održavanje misa, a posebno bogoslužje održano je za Uskrs. Ustupanje kapelice posebno je pozdravila  Rumunjska pravoslavna crkva.

Predsjednica Grabar-Kitarović je također upoznala patrijarha s manjinskom zajednicom Istrorumunja ili Ćića, etničkom skupinom nastanjenoj u sjeverozapadnoj Istri. Govornika istrorumunjskog jezika, koji se smatra dijalektom rumunjskog, ima manje od tisuću i oni ne posjeduju zaseban osjećaj nacionalnoga identiteta i uglavnom se izjašnjavaju kao Hrvati.

Grabar-Kitarović je u predavanju na Bukureštanskom sveučilištu govorila o sličnostima i razlikama tranzicijskih iskustava Hrvatske i Rumunjske, te naglasila da je jedan od hrvatskih vanjskopolitičkih prioriteta integracija svih zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju.

"Postoji puno sličnosti između Hrvatske i Rumunjske, obje su zemlje imale zajedničko iskustvo života iza Željezne zavjese ... u društvima koja nisu bila otvorena. S padom Berlinskog zida i padom komunizma, završetkom Hladnoga rata, sve su zemlje istočne Europe izrazile želju ponovno se ujediniti s drugim europskim zemljama i postati dijelom europske zajednice naroda", rekla je Grabar-Kitarović.

Dodala je da je hrvatsko iskustvo, "premda su se obje zemlje suočile s kompleksnim procesom tranzicije prema tržišnoj ekonomiji", bilo dodatno zakomplicirano činjenicom da je Hrvatska bila žrtva agresije i rata, te da je u poslijeratnom periodu bila prisiljena ulagati u obnovu i pomirbu.

Hrvatska je predsjednica u nastavku predavanja govorila o vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske nakon rata – riječ je o punopravnom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, što je ostvareno 2009. odnosno 2013. godine - te o potrebi čuvanja temeljnih europskih vrijednosti.

"Naglasila bih temeljne vrijednosti na kojima počiva Europska unija, a to su jednakost, solidarnost, jednake mogućnosti, te vrijednosti liberalne demokracije koje omogućuju prosperitet svim svojim građanima", rekla je.

"Nedavno su se pojavile ideje o Europi više razina, odnosno Europi više brzina. Čvrsto vjerujem, kao i rumunjski čelnici, da Europska unija treba ostati projekt za sve njezine članice, kako bi uživale prednosti članstva, ali i dijelile odgovornost koju članstvo donosi, kako bismo zajednički usmjeravali razvoj Europe", kazala je Grabar-Kitarović.

Govorila je i o Brexitu, "koji je naravno za sve nas bio veliki šok". "Prihvaćamo želju britanskih građana da izaberu budućnost kakvu žele ... no moramo se ponovno fokusirati na naše temeljne ciljeve i moramo ponovno razmotriti našu strategiju za budućnost Europe", dodala je.

Govoreći o vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske, naglasila je da su visoko na popisu prioriteta odnosi sa zemljama zapadnog Balkana koje su u raznim fazama kandidature za članstvo u EU-u. "Integracija tih zemalja u Europsku uniju ostaje jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike ... Neuspjeh procesa konsolidacije, zaustavljanje reformi i integracije tog dijela europskog kontinenta mogao bi stvoriti svojevrsni vakuum koji bi mogle ispuniti neke sile koje nisu baš prijateljske prema daljnjem proširenju Europske unije i NATO-a", rekla je, dodajući da je za Hrvatsku integracija tih zemalja u EU ključna za osiguravanje dugoročnog mira i stabilnosti.

"Važno je da Europska unija prati taj proces i da ostavi otvorenu perspektivu članstva", rekla je.

Kasnije u utorak hrvatska predsjednica putuje u Temišvar gdje će održati predavanje na početku akademske godine na Zapadnom sveučilištu. Istoga dana Grabar-Kitarović će posjetiti mjesta Karaševo, Klokotić i Lupak u kojima će se susresti s predstavnicima hrvatske zajednice u Rumunjskoj.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.