SUSRET U BRUXELLESU

Sastanak Božinovića i povjerenika Avramopoulosa: Razgovarali o Schengenu i daljnjem firnanciranju jačanja kapaciteta policije

Autor

ri

Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Davor Božinović sastao se 6. rujna u Bruxellesu s povjerenikom za migracije, unutarnje poslove i građanstvo g. Dimitrisom Avramopoulosom.

06.09.2018. u 15:46
Ispiši članak

Razgovor je bio posvećen napretku koji je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila u ispunjavanju preostalih preporuka Europske komisije u ukupno osam područja schengenske pravne stečevine kao i dinamici kojom do kraja godine, u skladu sa strateškim ciljem Vlade RH, namjerava ispuniti sve tehničke uvjete za članstvo u Schengenskom prostoru.

Ministar Božinović pritom je posebno istaknuo napredak ostvaren u području nadzora vanjske granice. Uz nastavak tehničkog opremanja i zaštite vanjske granice, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano ulaže u jačanje kapaciteta granične policije i njezinu obuku.

U te se svrhe koriste raspoloživa sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost iz kojega su za potrebe jačanja, opremanja i obuke granične policije odobrena 22 projekta u ukupnom iznosu od 18.412.345 €.

S obzirom na razvoj migracijskih kretanja na istočnom sredozmenom pravcu i sprječavanje nezakonitih prelazaka granice kao važnog elementa zaključaka Europskoga vijeća, otvoreno je pitanje povećanih operativnih troškova hrvatske policije te je povjerenik Avramopoulos obećao daljnju financijsku potporu značajnom radu hrvatske policije.

Značajan napredak ostvaren je i u ostalim područjima schengenske pravne stečevine: ispunjeni su svi uvjeti u području zaštite podataka i propisa o vatrenom oružju a preporuke u svim ostalim područjima - policijskoj suradnji, povratu i ponovnom prihvatu, SIS-u, zajedničkoj viznoj politici i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima - preostale normativne, tehničke i projektne pripreme u odmakloj su fazi izvršenja te se Hrvatska opravdano nada da će Vijeće njezine napore prepoznati i valorizirati odgovarajućom političkom odlukom prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine.

Značajnu podršku u tom smislu Hrvatska je dobila od Njemačke na nedavnom sastanku predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića s kancelarkom Savezne Republike Njemačke Angelom Merkel, a svoju kontinuiranu podršku članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru na sastanku s ministrom Božinovićem ponovio je i povjerenik Avramopoulos.

Razgovor je bio posvećen i aktualnim migracijskim kretanjima na istočno sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu. Ministar Božinović i povjerenik Avramopoulos ponovili su važnost provedbe sveobuhvatnog europskog pristupa migracijama koji je utvrđen zaključcima Europska vijeća od 28. lipnja ove godine.

U tom smislu složili su se s važnošću održavanja Konferencije o migracijama koju Austrija, kao aktualna predsjedavajuća Vijeća EU-a, organizira u Beču od 12. do 14. rujna 2018., a koja će okupiti predstavnike država jugoistočne Europe i afričkih zemalja.

Podjednako  važnom su ocijenili predstojeću raspravu šefova država i vlada Europske unije na neformalnom summitu u Salzburgu koji će biti posvećen migracijama i sigurnosti kao i konferenciju na temu migracija koja će se održati 5. listopada u Tirani. 

Ministar Božinović i povjerenik Avramopoulos dotaknuli su i predstojeće pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. godine. Podržali su predloženo povećanje omotnice koja će biti namijenjena migracijama i sigurnosti kao i prijedlog o uspostavi zasebnoga fonda koji će biti namijenjen integriranom upravljanju granicama.

Ministar Božinović je zahvalio na nedavnoj dodjeli dodatnih 10,4 € za tehničko opremanje vanjske granice Republike Hrvatske, za omotnicu od 6,4 milijuna € namijenjenu primjeni Sustava ulaza i izlaza (Entry Exit System) kao i dodatna sredstva kojima Komisija podržava uspostavu učinkovitog procesa integracije migranata kojima je u Republici Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita.

U tom kontekstu ministar Božinović je izrazio nadu da će Europska komisija s obzirom na recentne sigurnosne i migracijske izazove pri dodjeli sredstava u sljedećem VFO-u imati u vidu geostrateški položaj Republike Hrvatske i njezinu važnu ulogu u zaštiti najdulje istočne vanjske granice Europske unije.   

Transkript izjave ministra Božinovića nakon sastanka

"Upravo smo završili dva sastanka s dva europska povjerenika, s gospodinom Avramopoulosom i gospodinom Stylianidesom. Razgovarali smo o pitanjima koja su iz njihovih resora, ali i iz resora Ministarstva unutarnjih poslova. Što se tiče razgovora s povjerenikom za migracije, mogu reći da je Hrvatska dobila još jednu snažnu podršku glede ulaska u schengensku zonu. Svi poslovi, sve što radimo u Hrvatskoj je u Europi itekako prepoznato.

A prije svega bih naglasio rad hrvatske policije koja štiti od ilegalnih migracija jednu od najdužih vanjskih granica Europske unije. Nakon sastanaka s gospodinom Avramopoulosom, mogu reći da je ulazak Hrvatske u shengensko područje, u schengensku zonu, zajednički interes i Hrvatske i Europske komisije zbog toga što je prepoznata važnost svega onoga što Hrvatska radi za sigurnost građana, ne samo u Hrvatskoj, već i građana Europske unije, ali i za stvaranje uvjeta kako bi se schengensko područje vratilo onim izvorišnim vrijednostima koje su bile prije nego je došlo do migrantske krize.

U tom sklopu smo prošli sve elemente onoga što se radi, sve elemente onoga što se još do kraja godine treba napraviti kako bi Hrvatska ispunila tehničke kriterije za članstvo. Naravno, razgovarali smo i o financijskom dijelu svog tog angažmana i mogu reći da smo naišli na razumijevanje, vezano i za pojačane operativne troškove koje ima hrvatska policija.

Tu očekujemo i odgovarajuću pomoć iz Europske unije. Razgovarali smo, naravno, i o onome što je vezano za rute, pogotovo istočno-mediteransku koja se, kad govorimo o smjeru preko Bosne u Hercegovine, aktivirala ove godine.

Tu smo zahvalili Komisiji na razumijevanju i na činjenici da su neki od naših prijedloga, a vezani su za pomoć državama Balkana, dakle državama koje su na toj ruti prije Hrvatske, da se podignu njihovi kapaciteti, i granične policije i smještajni kapaciteti kako bi se broj ilegalnih migranta smanjio prije nego što se oni grupiraju na granici s Hrvatskom.

Dakle, to je jedno pitanje koje će se u slijedećim danima i na konferenciji o migracijama koja se održava u Beču, zatim na Salzburškom summitu, gdje će biti čelnici Europske unije, uključujući i, naravno, našeg premijera, ali i početkom desetog mjeseca u Albaniji, gdje će se upravo naglasak staviti na ovu istočno-mediteransku rutu.

Dakle, Hrvatska je po svim elementima svog rada, svog djelovanja prepoznata kao država koja daje pun doprinos, koja nije zaustavila migracije u smislu zakonitih migracija. Dapače, mi tu ispunjavamo preuzete obveze kad govorimo o preseljenju i premještaju izbjeglica, ali koja je čvrsto na poziciji, koja je danas nepodijeljena europska pozicija, a to je nedopuštanje ilegalnih migracija i time stvaranja uvjeta za razvoj kriminala, pogotovo kriminala kad je u pitanju krijumčarenje ljudi.

Tako da mislim da smo mi na dobrom putu da ispunimo sve svoje strateške ciljeve i da održimo ono što nam je prvi zadatak", rekao je ministar Božinović. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.