PRED ODBORIMA EUROPSKOG PARLAMENTA
SASLUŠANI SVI KANDIDATI Troje povjerenika morat će na popravni, a dvoje otpalo još i prije
U protekla četiri dana pred nadležnim odborima Europskog parlamena saslušano je 19 kandidata za povjerenike, od kojih je, zasad još neslužbeno, njih 16 dobilo prolaz, troje će morati na popravni, a dvoje je otpalo prije saslušanja.
Među onima koji su uspješno prošli test u Europskom parlamentu je i hrvatska kandidatkinja za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Ona je za svoj nastup dobila pozitivnu ocjenu njezine političke skupine EPP-a, zatim socijaldemokrata (S&D), liberala (RE) i europskih konzervativaca i reformista (ECR). Protiv su krajnja ljevica, Stranka europske ljevice (GUE) i krajnja desnica Identitet i demokracija (ID) te zeleni.
Saslušanja su započela u ponedjeljak kada je saslušano troje kandidata i sve troje su bili uspješni: Slovak Maroš Šefčovič, kandidat za potpredsjednika i povjerenika za međuinstitucionalne odnose, Irac Phil Hogan, povjerenik za trgovinu, Bugarka Marija Gabriel, povjerenica za inovacije i mlade.
Utorak je bio nešto manje uspješan od petoro saslušanih kandidata prošlo je troje: Luksemburžanin Nicolas Schmit, povjerenik za rad, Finkinja Jutta Urpilainen, povjerenica za međunarodna partnerstva i Cipranka Stella Kyriakides, povjerenica za zdravstvo.
Poljak Janusz Wojciechowski, kandidat za povjerenika za poljoprivredu i Šveđanka Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove, morat će na popravni ispit. Nastup Wojciechowskog ocijenjen je neuvjerljivim i to toliko da je na poziv predsjedatelja Odbora za poljoprivredu Norberta Linsa na kraju saslušanja da se zaplješće kandidatu za povjerenika odgovoreno tišinom.
On će morati odgovoriti u pisanom obliku na dodatna pitanja, a na temelju njegovih odgovora odlučit će se hoće biti potrebe za novim saslušanjem. Njegovi odgovori na pitanja ocijenjeni su neodređenima, s puno dvosmislenosti i premalo konkretnoga kako na pitanja koja se odnose na resor tako i na ona koja su se odnosila na istrage koje je protiv njega vodio Ured Komisije za sprječavanje prijevara (OLAF).
Šveđanka Ylva Johansson, iskusna političarka koja je bila ministrica u pet različitih vlada imala je problema s odgovorima vezanim za jedno od najtežih pitanja s kojima se EU suočava - migracijama. Njoj je, između ostalih, postavljeno pitanje kako riješiti pitanje reforme Dublinske uredbe o azilu, oko čega već godinama nema dogovora među članicama. Ona je dobila tri pitanja na koja će morati pismeno odgovoriti, a naknadno će se odlučiti hoće li trebati dodatno saslušanje.
U srijedu je od pet saslušanih kandidata njih četiri glatko prošlo. Belgijanac Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe, Maltežanka Helena Dalli, povjerenica za jednakost, Portugalka Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme i Slovenac Janez Lenarčič,
povjerenik za upravljanje krizama.
Iako se očekivalo da će Didier Reynders biti na mukama zbog optužbi o korupciji, koje su punile stranice belgijskih medija, on je glatko prošao, pokazavši zavidno znanje o resoru. Na optužbe se osvrnuo već u uvodnom obraćanju, kazavši da ga je tužiteljstvo oslobodilo svake sumnje.
Najteže saslušanje imala je Francuskinja Sylvie Goulard, bliska suradnica predsjednika Emmanuela Macrona, predložena za povjerenicu za unutarnje tržište. Ona nije uspjela uvjeriti zastupnike da ima čistu pravnu i moralnu situaciju. Protiv Goulard se vode dvije istrage, jedna pred francuskim pravosuđem, a drugu vodi OLAF zbog navodnog fiktivnog zapošljavanja asistenata zastupnika u Europskom parlamentu. Pod povećalom je i njezin angažman u američkom think tanku Berggruen za što je mjesečno zarađivala prosječno 10 tisuća eura u razdoblju od 2013. do 2016. Ona će također morati odgovoriti na pisana pitanja, a na temelju njezinih odgovora odlučit će se hoće li morati ići na dodatno saslušanje.
U četvrtak su svi uspješno prošli saslušanje. Osim Šuice, saslušani su Talijan Paolo Gentiloni, povjerenik za ekonomske poslove, Estonka Kadri Simson, povjerenica za energiju, Litvanac Virginijus Sinkievicius, povjerenik za okoliš i oceane, Austrijanac Johannes Hahn, povjerenik za proračun i administraciju i Grk Margiritis Schinas, potpredsjednik i povjerenik za zaštitu europskog načina života, što uključuje i pitanje migracija.
Dosta zanimanja pobudilo je saslušanje dosadašnjeg glasnogovornika Komisije Margaritisa Schinasa, u prvom redu zbog neobičnog naziva resora koji je dobio. Socijaldemokrati, liberali, zeleni i ljevica traže promjenu naziva resora, dok njegova Europska pučka stranka ističe da njegova potvrda nije upitna.
Većina se pita od koga bi trebalo štititi europski način života s obzirom na to da je u taj resor uključeno pitanje migracija. Naziv resora za zaštitu europskog načina života podržava EPP i blago euroskeptična skupina europskih konzervativaca i reformista (ECR). Na brojne upite bi li on promijenio naziv svoga resora, Schinas je čvrsto branio taj naziv.
Schinas je svoje završno obraćanje u četvrtak navečer pogledavši u sat započeo s rečenicom "već je dosta kasno". Predsjedatelj Odbora je na to rekao da "raditi do kasno definitivno nije u skladu s europskim načinom života".
Idući tjedan
Dvoje kandidata blokirano je i prije nego što su dobili priliku da budu saslušani.
Odbor za pravne poslove zaključio je da su Mađar Laszlo Troscsanyi, predložen za povjerenika za proširenje i rumunjska socijaldemokratkinja Rovana Plumb, predložena za povjerenicu za promet, u sukobu interesa.
Novoizabrana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen zatražila je od Mađarske i Rumunjske da predlože nove kandidate.
Budimpešta je poslala svog veleposlanik pri EU-u Olivera Varhelyija, a rumunjska socijaldemokratska vlada predložila je državnu tajnicu u ministarstvu vanjskih poslova Gabrielu Ciot, nakon što je Ursula von der Leyen odbila kandidaturu europarlamentarca Dana Nice.
U petak nema saslušanja, a u ponedjeljak su na redu su Čehinja Vera Jourova, predložena za potpredsjednicu za vrijednosti i transparentnost i Španjolac Josep Borrell, kandidat za potpredsjednika za snažniju Europu u svijetu i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
U utorak su na redu troje izvršnih potpredsjednika: Latvijac Valdis Dombrovskis, kao potpredsjednik za gospodarstvo, Dankinja Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za digitalna pitanja te tržišno natjecanje te Nizozemac Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za ekološka pitanja.
Sljedeći tjedan se mogu očekivati popravni ispiti za troje kandidata - Sylvie Goularad, Janusza Wojciechowskog i Ylvu Johansson.
Također bi trebala biti jasnija situacija s novopredloženim kandidatima iz Mađarske i Rumunjske.
Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora 15. listopada će ocijeniti ishode svih saslušanja i dostaviti svoje zaključke konferenciji predsjednika Europskog parlamenta koju čine predsjednik EP-a i šefovi zastupničkih klubova. Ona donosi konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje traže novo saslušanje, a za koje nove alternativne kandidate.
Bude li potreba za dodatnim saslušanjem ili saslušanjem alternativnih kandidata, to će se organizirati 14. i 15. listopada.
Glasanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i ako sve prođe u redu, nova komisija preuzima dužnost 1. studenoga.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.