Šarec najavio aktivniju politiku na prostoru bivše Jugoslavije, spomenuo i odnose s Hrvatskom

"U Sloveniji kao da nas je do sada bilo pomalo sram što smo nekad bili dio Jugoslavije, a danas mislim da moramo iskoristiti znanje koje smo tako stekli, jer Zapad zapravo nikad nije dobro razumio Balkan i zato nije znao ni rješavati probleme", kazao je Šarec, dodavši da Slovenija i danas dobro poznaje situaciju na Balkanu, koju nisu ni u vrijeme rata poznavali međunarodni posrednici, poput lorda Carringtona, Cyrusa Vancea ili američkih državnih tajnika, koji događaje u regiji nisu znali "ukomponirati u širi kontekst".

"A mi u Sloveniji znamo što se je tamo događalo i što se još događa, tako da smo na raspolaganju za konstruktivnu suradnju unutar Europske unije, gdje god to bude potrebno", kazao je Šarec u opširnom razgovoru, dodajući da Slovenija u regiji ne može operativno djelovati, ali može konstruktivno surađivati i davati savjete.

Slovensko "znanje, iskustvo i senzibilnost" prema regiji mogla bi međunarodnoj zajednici "dobro doći" pri rješavanju raznih kriza, istaknuo je Šarec, kao što su trenutno odnosi Skoplja i Atene oko primjene dogovora koji će Makedoniji omogućiti primanje u NATO savez pa do rješavanja "složenih odnosa" u BiH.

"Mi nikada nećemo gledati s podcjenjivanjem na taj dio svijeta, nego uvijek vidjeti to kroz neki partnerski odnos. Prije je bilo previše shvaćanja da je na Balkanu sada mir i da praktično više neće biti problema, ali nije tako", kazao je Šarec za Al Jazeeru Balkans, dodavši da situaciju zbog njene "kompleksnosti" treba cijelo vrijeme pratiti, posebno prateći "razne oblike populizma", ali i druge probleme.

Govoreći o situaciji u BiH i odnosima sa Sarajevom, Šarec je izrazio potporu jačanju funkcionalnosti te države, ali je upozorio na psihološke i druge posljedice rata, ali i novije probleme, među ostalim i na to što Hrvatska osporava izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Potvrdio je da je i njegova vlada, kao i ranije slovenske vlade, kada je riječ o problematici stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci, unatoč presudi Europskog suda da Slovenija treba obeštetiti u cijelosti njene štediše u BiH i Hrvatskoj, na to gleda drukčije, jer je riječ o kompleksnom problemu u vezi s kojom je i sukcesija bivše SFRJ. "I Slovenija i njene banke imaju svoja potraživanja u drugim bivšim jugoslavenskim republikama", kazao je Šarec objašnjavajući zastoj u isplati stare devizne štednje građanima BiH.

Slovenija se zalaže za solidaran pristup problemu izbjeglica

Što se tiče pitanja migracija i solidarnosti u Europskoj uniji oko primanja izbjeglica po kvotama, Šarec je rekao da se Slovenija, zajedno s državama "uže jezgre" EU-a, zalaže za načelo solidarnog snošenja tereta.

"S druge strane nezakonite migracije ne može dopuštati nijedna država pa ni Slovenija", dodao je Šarec, ali je istaknuo da se u tom pogledu njegova država vrlo razlikuje od politike koje prema migrantima provodi mađarska vlada pod premijerom Viktorom Orbanom.

Nije upitno da su među migrantima i neki od njih koji imaju "loše namjere", no ako mađarski premijer ne promijeni svoju politiku, a njegova je država od EU-a dobila mnogo sredstava koja su joj omogućila razvitak, to bi moglo voditi do nastanka "neke drukčije Europske unije" ili do "njenog kraja", a to svakako "ne bi bilo dobro, posebno ne za Balkan", kazao je Šarec.

"Mislim da nemaju pravo oni koji bi migrantima u cijelosti zatvorili vrata, ali niti oni koji bi stvari rješavali represijom i nasiljem", kazao je Šarec.
Dodao je da Slovenija postupno svoju žičanu ogradu, postavljenu zbog migranata na dijelu granice s Hrvatskom, zamjenjuje panelnom drvenom ogradom, koja je mnogo humanija od bodljikave žilet-žice, no da je nakon dolaska na premijerski položaj dobio informacije da barijere na granici zbog migranata do daljnjega trebaju ostati.

U odnosima s Hrvatskom ostaju ista očekivanja 

Što se tiče odnosa s Hrvatskom, Šarec je ponovio vrlo čvrste dosadašnje pozicije svoje vlade o potrebi implementacije arbitražne presude na granici, posebno na moru. No, odbio je mišljenje kako je nakon dolaska na premijersku dužnost zauzeo poziciju "jastreba" jer se, za razliku od svog prethodnika Mire Cerara, koji je Hrvatsku tužio sudu EU-a zbog neprovođenja arbitraže, čak odbija sastati s hrvatskim premijerom i ne nudi neke nove prijedloge.

"Hrvatskoj smo predložili osnivanje demarkacijske komisije za provedu arbitražne presude, ali za to u Zagrebu nije bilo volje i nismo dobili odgovor", kazao je Šarec dodavši da nakon presude arbitražnog suda pregovora o granici više ne može biti jer ju je već odredio sud, nego da se može razgovarati samo o implementaciji  presude.

Što se tiče moguće blokade pristupa Hrvatske Schengenskom prostoru, Šarec je kazao da je u sadašnjem trenutku o tome deplasirano govoriti jer najprije o tome ispunjava li Hrvatska kriterije za ulazak treba svoje reći europska evaluacijska komisija za Schengen.

O meteorskom uspjehu na domaćem terenu: podcijenili su me

Slovenski premijer u razgovoru je objasnio i tajnu svog meteorskog političkog uspjeha, budući da je u dvije godine uspio od skoro anonimnog lokalnog političara napredovati do predsjednika vlade, iako je njegova stranka u lipnju 2018. osvojila dvostruko manje glasova od stranke Janeza Janše, bivšeg premijera kojemu nije uspjelo sastaviti vladajuću koaliciju jer za to nije pronašao partnere.

Četrdesetogodišnji Šarec, po izobrazbi profesionalni glumac, kazao je da su mu pri tome pomogle i "taktičke greške" njegovih protivnika koji su ga, kako kaže "podcjenjivali", ocjenjujući da zbog relativnog političkog neiskustva ne može postići nešto više od mjesta gradonačelnika Kamnika.

Prvo je to u kampanji za predsjedničke izbore 2017. napravio politički veteran Borut Pahor pa ga je, kao političkog anonimusa, uspio pobijediti tek u drugom krugu, a na lanjskim parlamentarnim izborima i bivši premijer Janez Janša, kao relativni pobjednik izbora, koji nije vjerovao da Šarec može sastaviti vladu bez njegove stranke, u kojoj bi bile samo stranke liberalnog i lijevog usmjerenja, što je Šarcu na kraju i uspjelo.
Šarec je potvrdio da mu je želja da se u Sloveniji okončaju ideološke i političke polemike oko karaktera drugog svjetskog rata i odnosa komunističkih partizana i nacionalističkih domobrana koje je podržavala Katolička crkva.

Potvrdio je da će i dalje odlaziti na, u Sloveniji česte, partizanske proslave bitaka iz NOB-a, ali da će isto tako i dalje, kao kršćanin, odlaziti u lokalnu katoličku crkvu u kojoj nedjeljom čita evanđelje te se protiviti umjetnim "ideološkim podjelama" među Slovencima, a zagovarati suradnju svih na dobrobit države i domovine i nacionalnih interesa.