Sada je vrijeme da se držimo zajedno i podupiremo kohezijsku politiku EU

U središtu rasprave na sastanku ministara bila je budućnost kohezijske politike nakon 2020. godine te njezino približavanje građanima Europske unije. Za razdoblje 2014. – 2020. državama članicama putem kohezijske politike na raspolaganju stoji 351,8 milijardi eura u svrhu postizanja pozitivnih učinka u vidu smanjivanja socijalnih i gospodarskih razlika diljem Europske unije te potpore dugoročnim strukturnim reformama, odnosno ciljevima, na nacionalnoj i europskoj razini. Rasprave o budućnosti kohezijske politike te mogućim učinkovitijim načinima provedbe, na neformalnoj su razini, aktualne već duže vrijeme.

Glavnina rasprava vodi se unutar foruma proširene Višegradske skupine (V4+4) zemalja, čiji je član i Republika Hrvatska, kao najvećih neto primateljica kojima pripada više od 50% ukupne omotnice kohezijske politike. Na sastanku spomenute skupine održanom u siječnju 2016. u Pragu, (pridružene) članice potpisale su Zajedničku izjavu kojom se zalažu da se kohezijska politika, prilagođena uzimanjem u obzir stvarnih pokazatelja iz provedbe iz prethodnih razdoblja, zadrži i u razdoblju nakon 2020. Sukladno navedenome, od iznimne je važnosti i informiranje javnosti te što većeg broja potencijalnih korisnika kako bi se osiguralo da kohezijska politika ulaže sredstva u najrelevantnije  projekte.

"Svi smo svjesni izazova s kojima se EU u posljednje vrijeme suočava kao što su Brexit, sigurnosne prijetnje, Euroskepticizam i reforma te preraspodjela vlastitih sredstava Unije. Upravo zbog navedenih prijetnji, važno je da se držimo svi zajedno i podupremo kohezijsku politiku kako bi i u narednom razdoblju ostala glavni alat koji osigurava gospodarski rast i održivi razvoj Europske unije kao cjeline!" na sastanku je istaknula ministrica Žalac te dodala: "Moramo biti više usredotočeni na komunikaciju i prikazivanje rezultata našim građanima, a ne na same apsorpcijske vrijednosti i brojke."

Na spomenutom sastanku sudjelovala je i povjerenica Europske komisije zadužena za regionalni razvoj i urbanu politiku, Corina Cretu koja se također zalaže za opstanak kohezijske politike te je tom prilikom naglasila da je kohezijska politika najučinkovitiji način na koji Europa pomaže povratiti povjerenje njezinih građana u samu Uniju i njezinu  budućnost. Naglasila je i da je to najvidljivija politika EU-a koja se usredotočuje na solidarnost i investicije.

Zaključno, stav Republike Hrvatske kao i ostalih država članica Višegradske skupine je da kohezijsku politiku, kao glavni izvor financiranja razvoja koji, uz određene prilagodbe u provedbenim modalitetima te komplementarnosti s drugim mehanizmima financiranja, treba zadržati i u razdoblju nakon 2020. godine.